www.polis.ba

Sjećanje na dr. fra Mirka Jozića (1947 – 2022)

Navršila se godina dana od smrti dr. fra Mirka Jozića, teologa, filozofa, univerzitetskog profesora, kulturnog djelatnika

Danas, 25. juna 2023. godine, navršila se godina dana od smrti dr. fra Mirka Jozića, teologa, filozofa, univerzitetskog profesora, kulturnog djelatnika. Upoznao sam ga nekoliko godina prije smrti, kada je nakon odlaska u mirovinu, preuzeo dužnosti župnog vikara u Zoviku i predsjednika podružnice Hrvatskog kulturnog društva Napredak u Brčko distriktu Bosne i Hercegovine. Plijenio je svojom pojavnošću – vedar duh, skromnost, tihi govor i nasmijano lice. Tek nakon smrti saznat ću za detalje bogate akademske, pedagoške i naučne karijere fra Mirka. U nekoliko godina našeg poznanstva i bezbroj susreta i razgovora nikada nije spomenuo bogatu akademsku i pedagošku karijeru te činjenice  da je doktorirao filozofiju na čuvenom Ludwig Maximilian univerzitetu u Műnchenu i štošta još. Naprosto nismo stigli od brojnih lokalnih pitanja i problema o kojima smo promišljali i razgovarali. Bio je jedan od najobrazovanijih Brčaka u humanističkim naukama u XX stoljeću.

Rođen je u Donjem Vukšiću kod Brčkog 1947. godine u radničkoj obitelji oca Franje i majke Janje, rođene Miškić. Osnovno obrazovanje stekao je u Brčkom (Ulicama i Bukviku) a Gimnaziju u Visokom. Studirao je na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu a diplomirao 1977. godine na Teološkom fakultetu u Ljubljani. Svećenička misija, za koju je zaređen 1974. godine i sa kojom je zaključio ovosvjetsko putovanje, na dužnosti župnog vikara u Zoviku, samo na trenutak omeđuju Mirkov obrazovni i profesionalni angažman. Između toga stalo je mnogo toga u njegovom akademskom i javnom angažmanu. Studirao je filozofiju i doktorirao na čuvenom Ludwig Maximilian univerzitetu u Műnchenu i predavao filozofiju na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu, Műnsteru i Zagrebu. Autorske radove i prevode objavljivao je u časopisima (Jukić i Dijalog) i biltenu Franjevačke teologije u Sarajevu.

Iz tog kratkog perioda našeg poznanstva i mog površnog uvida u njegov znanstveni rad i akademski angažman ipak izdavajam nekoliko ličnih zapažanja. Bio je jedan od rijetkih humanistički obrazovanih intelektualaca i još rjeđe teologa, koje sam upoznao, koji je i u poznim godinama života zagovarao djelovanje kao najviši oblik vita activa, aktivnosti u kojoj se ostvaruje sloboda. Djelovanje koje je shvatao i prakticirao kao razgovor ljudi koji razmišljaju na različite načine i različito tumače svijet, ali koji istovremeno shvataju da je javna komunikacija sa drugima neophodan uslov slobode (H. Arendt).

Iz ovakvog pristupa proizilazi čvrsto uvjerenje fra Mirka o ulozi kulture i umjetnosti u stvaranju prostora za susret i razgovor i njenoj integrirajućoj moći. Kulturni programi koje je kreirao i realizirao Fra Mirko polazili su od pretpostavke da je komunikacija univerzalni obrazac i okvir kulturnog procesa i da se kultura zbiljski tvori i događa u komunikaciji. Posljednji kulturni program koji je osmislio i realizirao kao predsjednik brčanske podružnice Napredak bio je posvećen Svetom Franji Asiškom, u okviru tradicionalne manifestacije „Frančeskovi dani“. U nekoliko sedmica bogatog programa uključeni su različiti sadržaji od ekologije i sporta, hortikulture i voćarstva, obilježavanja 500 godina Judite Marka Marulića, izložbe slika Ernesta Markote, pjesničkih večeri sa Lukom Paljetkom i fra Ivanom Kramarom, književnih večeri u sjećanje na Nikolu Šopa i Tina Ujevića, večeri plesa uz Vladimira Đuraka i tamburaše, nastupima nekoliko mješovitih zborova i završnim koncertom zbora „Pontanima“.

Ovakav pristup kreiranju programa kulturnih manifestacija u Brčkom nije zabilježen. Ponekad bi razočaran manjkom interesovanja javnosti za kulturne programe, tiho i biranim riječima, izrazio samo čuđenje i zapitanost. Kratke razgovore o tome završavali bismo konstatacijom da je izbor smisla u biti kulturni izbor. Nedugo poslije zaključio je angažman u Napretku, zahvalio se i povukao u svoj Zovik.

Za kratko vrijeme oživio je brojne ideje i pokrenuo konkretne inicijative. Učestvovao je u istraživanju i dokumentovanju historije djelovanja sestara milosrdnica u Brčkom ne skrivajući želju da se dom sestara milosrdnica (Kloster) uredi kao kulturni centar Bosanske Posavine ili u druge obrazovno-humanitarne svrhe. U više navrata inicirao je razgovore nacionalnih kulturnih društava u Brčkom i predlagao realizaciju zajedničkih programa.

Dragi fra Mirko,

Stanje u našoj sredini se nije promijenilo, naprotiv ono je sve teže i složenije. Tragajući za odgovorima i utjehom pronađoh misao grčko-francuskog filozofa i ekonomiste Corneliusa Castoriadisa koji je zapisao:

Na planu zbiljskog funkcioniranja društva moć naroda samo je paravan za moć novca, tehno-znanosti državnih birokracija, medija. Na pojedinačnom planu stvara se nova zatvorenost koja poprima oblik općeg konformizma. Držim da živimo u najkonformističkijoj fazi moderne povijesti. Kaže se: svaki je pojedinac slobodan, a zapravo svi pasivno prihvaćaju jedini smisao što im ga predlažu i doista nameću društvene institucije.

I da zaključimo i to je pitanje kulturnog izbora.

Ako je autonomija i sloboda znanstvenika i umjetnika koji voli svoj posao najbliža raju na zemlji onda je tvoje ovozemaljsko putovanje bilo rajsko. Onaj ko je htio i prepoznao on se i okoristio tvojim idejama i djelima.

Počivaj u miru!


Zapisao Ćazim Suljević, plural.ba