Kontaktirajte nas.
Pišite nam na: portal@polis.ba
Polisov retrovizor: 3. 4. – 9. 4.
IZBOR SEDAM DOGAĐAJA KOJI SU OBILJEŽILI TJEDAN IZA NAS
3. travnja – Osmogodišnji migrant ranjen u sukobu dviju migrantskih skupina
U Velikoj Kladuši ranjen je osmogodišnji dječak iz Iraka. U sukobu dviju migrantskih skupina, pretpostavlja se da je zalutali metak pogodio upravo nesretnog dječaka. Liječnici se bore za njegov život. Ovo je prvi put da se u čestim sukobima migrantskih skupina upotrijebilo vatreno oružje. Danas, od Bihaća do Velike Kladuše, jer je vrijeme pokreta, proljeće je, mogu se sresti na desetine migranata kojima je cilj Europska Unija. No, Unija se zatvorila. Vlada veliko razočarenje, nastaje bijes koji ostaje u Bosni i pokazuje svoje lice. A pri tom stradaju najmanji, najranjiviji. Ali koga je to više briga?
4. travnja – Uskrsni Urbi et Orbi
U uskrsnoj poruci Pape Franje Urbi et Orbi mogu se istaknuti dvije bitne poruke za današnji svijet. U kontekstu govora o Isusovu uskrsnuću, kojega je Bog uskrisio, „jer je uzeo na sebe naše slabosti, naše bolesti, pa i našu smrt; trpio je naše boli i nosio teret teških nepravdi“, Papa je naglasio da je upravo taj Krist „nada za one koji još trpe zbog pandemije, za bolesne i one koji su izgubili dragu osobu“. U tom kontekstu pozvao je na ravnopravnu podjelu cjepiva kako bi ova pandemija uzela što manje života.
Uz već tradicionalne pozive Pape Franje na prekide oružanih sukoba, posebno na Bliskom Istoku, Papa je oštro kritizirao današnji „mentalitet rata“. Sablažnjiva je činjenica da unatoč pandemiji i svim teškoćama koje je prouzročila, ne prestaju oružani sukobi, a vojni arsenali jačaju. „To je današnja sablazan“, istaknuo je.
Osim ove dvije poruke, Papa se sjetio i svih onih koji su zbog ove krize izgubili posao, spomenuo je poteškoće haićanskog naroda koji se suočava s velikim siromaštvom. U poruci se posebno sjetio mladih koji trpe u ovom vremenu, koji ne mogu pohađati nastavu, družiti se s prijateljima. Izrazio je blizinu s mladima iz Mjanmara koji se zauzimaju za demokraciju. Migranti su također bili tema papine poruke, a posebno je zahvalio zemljama koji ih primaju, na prvom mjestu Jordanu i Libanonu. Papa je spomenuo i Irak kojeg je nedavno posjetio, te poželio da snaga Uskrslog podupre afričke narode, posebno one u Sahelu i Nigeriji, kao i u pokrajinama Tigre i Cabo Delgado, da pronađu mirno rješenje za sukobe. Spomenuo je i narode koji su zarobljeni u sukobima, posebno u Istočnoj Ukrajini i u Gorskom Karabahu.
Među raznovrsnim teškoćama kojima prolazimo, nemojmo nikada zaboraviti – kazao je Papa – da smo izliječeni Kristovim ranama (usp. 1 Pt 2, 24).
5. travnja – Uskrs i ove godine u znaku pandemije
Najveći kršćanski blagdan proslavljen je diljem svijeta. I ove godine u znaku pandemije koja u ovom trenutku dostiže svoj vrhunac uzimajući svakodnevno velik broj žrtava. Dok su prošle godine sve mise s narodom bile zabranjene, ove godine situacija je bitno drugačija. Na žalost, mnogi vjernici kao da još nisu svjesni ozbiljnosti situacije, posebno u BiH, koja je po smrtnosti u samom vrhu Europe. Više čudi nereagiranje službenih crkvenih vlasti. Naime, ako je zakonska odredba na teritoriju cijele BiH da se u zatvorenom i otvorenom prostoru ne može okupiti više od 20 ljudi na jednom mjestu, zašto se ta odredba ignorira?
Uskrs je blagdan proslave života nad smrću. Službene statistike o broju umrlih od Covida nam govore da, na žalost, ne slavimo život, nego da vučemo jedni druge u smrt. Da se razumijemo, nije Crkva jedina koja se ne drži zakonskih odredbi. Ali naše je da na to ukažemo.
6. travanj – Prosvjedi u Sarajevu pod sloganom „Borba za život“
Danas su održani prosvjedi u Sarajevu zbog nesposobnosti vlasti, prije svega FBiH, u nabavci vakcina. Sve do danas vlasti nisu uspjele ni od jednog proizvođača vakcina direktno naručiti i dobiti niti jednu jedinu vakcinu. Ono što je od vakcina stiglo u BiH, uglavnom su donacije drugih zemalja i od tzv. COVAX sistema pomoći siromašnim zemljama. Sve to nije dovoljno ni za najugroženiji dio stanovništva, prije svega za starije osobe. Organizatori prosvjeda tražili su ostavke svih odgovornih zbog ovakve situacije. Naravno, od toga neće biti ništa. Svijest političara o odgovornosti, koji zbog vlastite nesposobnosti nisu kadri ništa učiniti, je nešto što je miljama daleko od BiH.
7. travnja – Osnovana Svjetska zdravstvena organizacija
Ujedinjeni narodi 1948. godine osnovali su Svjetsku zdravstvenu organizaciju (World Health Organization, WHO). Ta posebna organizacija UN-a, sa sjedištem u Ženevi, djeluje kao koordinirajuće tijelo međunarodnog javnog zdravstva, a nasljednica je Zdravstvene organizacije koja je bila dio agencije Lige naroda. Prvi predsjednik skupštine WHO-a bio je prof. Andrija Štampar, hrvatski liječnik, specijalist higijene i socijalne medicine porijeklom iz Čanka u Lici.
O svjetskoj zdravstvenoj organizaciji nije se puno govorilo do pojave pandemije Covida. Danas je ovo možda i najpoznatija svjetska organizacija, jer oči javnosti svakodnevno prate izvještaje i preporuke WHO-a u suzbijanju trenutne pandemije.
8. travnja – 50. svjetski dan Roma
Svjetski dan Roma obilježava se od 8. travnja od 1971. godine, kada je održan prvi Svjetski kongres Roma u Londonu, a predstavnici Roma iz 25 zemalja osnovali su Romsku uniju. Tada su izabrani romska zastava i službena himna i odlučeno je da se izmijene svi uvredljivi nazivi njihovog naroda s riječju Rom, što u prijevodu s romskog jezika znači čovjek.
Romska zastava je u donjem dijelu zelene boje koja simbolizira zemlju, a u gornjem dijelu je plave boje koja simbolizira nebo. Crveni točak, koji se nalazi u sredini zastave, predstavlja putovanja i migracije Roma.
Iako su ostvareni brojni pomaci, s ciljem punog uključivanja Roma u sve društvene tokove, Romi u BiH se i danas suočavaju s kršenjem njihovih osnovnih prava. Potrebno je osigurati bolji pristup u ostvarivanju njihovih političkih, socijalnih, ekonomskih i kulturnih prava. Na četvrtom Svjetskom kongresu Roma, održanom 1990. godine u Poljskoj, odlučeno je da se 8. travanj proglasi za Svjetski dan Roma.
9. travnja – Nenabavka vakcina je ravna ubojstvu s predumišljajem
Profesori Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu (UNSA) uputili su u petak 9. travnja otvoreno pismo u kojem su pružili podršku zahtjevima građana okupljenih oko inicijative “Borba za život”, a koji su 6. travnja organizirali prosvjede u Sarajevu. Nenabavka vakcina je, kako smatraju, ravna ubojstvu s predumišljajem.
Suština pisma je, kaže za Radio Slobodna Evropa jedan od potpisnika i profesor na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu Enver Kazaz, da se podrže prosvjedi građana i čuje glas akademske zajednice o problemima u društvu. „Cilj je da prisilimo vlasti u BiH da podnesu ostavke zbog nebrige o javnom zdravlju. Konačno je akademska zajednica jedinstvena u svom stavu i traži političku, etičku, pa i krivičnu odgovornost onih osoba koje su zbog nebrige o javnom zdravlju naše sugrađane izložile smrti“, kaže Kazaz, te poziva i druge institucije u okviru Univerziteta u Sarajevu da se pridruže ovim nastojanjima.
Polis.ba, I.T.