Mir je danas žarka čežnja čovječanstva

POZDRAV SVETOG OCA FRANJE

DELEGACIJI VLASTI

MONGOLSKOG BUDIZMA

Subota, 28.05.2022.

Poštovana gospodo!

S velikom srdačnošću i poštovanjem pozdravljam vas, budističke predstavnike iz Mongolije, i mons. Giorgia Marenga, apostolskog prefekta Ulaan Baatara, koji vas prati. Izražavam svoju zahvalnost za vaš prvi posjet Vatikanu kao službenih predstavnika mongolskog budizma. Cilj mu je produbiti vaše prijateljske odnose s Katoličkom crkvom, promicati međusobno razumijevanje i suradnju u cilju izgradnje mirnog društva. Povod je posebno značajan jer se ove godine navršava 30. godišnjica apostolske prefekture u vašoj lijepoj zemlji, kao i diplomatskih odnosa Svete Stolice i Mongolije.

Mir je danas žarka čežnja čovječanstva. Stoga je kroz dijalog na svim razinama hitno potrebno promicati kulturu mira i nenasilja i raditi na tome. Ovaj dijalog mora pozvati sve da odbace nasilje u svim njegovim oblicima, uključujući nasilje nad okolišem. Nažalost, ima onih koji i dalje zloupotrebljavaju religiju koristeći je za opravdavanje djela nasilja i mržnje.

Isus i Buddha bili su graditelji mira i promicatelji nenasilja. „Isus je također živio u vremenima nasilja. Učio je da je pravo bojno polje, u kojem se sukobljavaju nasilje i mir, ljudsko srce […]. Neumorno je propovijedao bezuvjetnu Božju ljubav koja prihvaća i oprašta te poučavao je svoje učenike da ljube svoje neprijatelje (usp. Mt 5,44) [ … ], trasirao put nenasilja, kojim je išao do kraja, do križa, kojim je postigao mir i uništio neprijateljstvo (usp. Ef 2,14-16)”. Stoga “biti pravi Isusovi učenici danas znači – pridržavati se njegova prijedloga nenasilja” (Poruka za Svjetski dan mira 1. siječnja 2017., 3).

Središnja Budina poruka bila je nenasilje i mir. Učio je da “pobjeda za sobom ostavlja trag mržnje, jer pobijeđeni pati. Ostavite sve misli o pobjedi i porazu i živite u miru i radosti” (Dhammapada, XV, 5 [201]). Također je naglasio da je osvajanje samog sebe veće od osvajanja drugih: “Bolje pobijediti sebe nego dobiti tisuću bitaka protiv tisuću ljudi” (ibid., VIII, 4 [103]).

U svijetu razorenom sukobima i ratovima, kao vjerski predstavnici, duboko ukorijenjeni u naše religijske doktrine, dužni smo probuditi u čovječanstvu volju za odricanjem od nasilja i za izgradnjom kulture mira.

Iako je prisutnost zajednica katoličkih vjernika u vašoj zemlji formalna i prilično novije dobi i njihov broj je mali, ali značajan, Crkva je u potpunosti predana promicanju kulture susreta, slijedeći svog Učitelja i Utemeljitelja koji je rekao: „Ljubite jedni druge kao što sam ja vas ljubio“ (usp. Iv 15,12). Jačajmo naše prijateljstvo na dobrobit svih. Mongolija ima dugu tradiciju mirnog suživota različitih religija. Nadam se da se ova drevna povijest sklada u različitostima može nastaviti i danas, kroz učinkovitu provedbu vjerskih sloboda i promicanje zajedničkih inicijativa za opće dobro. Vaša prisutnost ovdje danas je samo po sebi znak nade. S ovim osjećajima vas pozivam da nastavite bratski dijalog i dobre odnose s Katoličkom crkvom u vašoj zemlji da bi se time postigli mir i sloga.

Hvala još jednom na ljubaznom posjetu; i nadam se da će vaš boravak u Rimu biti pun radosti i zanimljivih iskustava. Također sam siguran da će vam vaš susret s članovima Papinskog vijeća za međureligijski dijalog dati priliku da pronađete načine za daljnje promicanje budističko-kršćanskog dijaloga u Mongoliji i regiji.

Želim vama i onima koje predstavljate, u raznim budističkim samostanima u Mongoliji, obilje mira i prosperiteta.

Izvor: vatican.va; Prijevod: Predrag Mijić