Kontaktirajte nas.
Pišite nam na: portal@polis.ba
Projekt za spas neželjene i odbačene djece u Siriji
Projekt “Ime i budćnost” za djecu u Siriji rezultat je prijateljstva muftije i biskupa Alepa, koji je pokrenuo ideju, a zatim i s operativne strane, psihologa koji su već surađivali na drugim sličnim projektima u prošlosti
Franjevci Svete Zemlje u suradnji s udrugom Pro Terra Sancta pokrenuli su projekt „Ime i budućnost“ za pomoć djeci u Siriji koja su ostala u ratu siročad ili su rođena i ostavljena nakon silovanja. Ta djeca su marginalizirana i najugroženija društvena kategorija.
Tijekom rata Alepo je godinama bio podijeljen na dva dijela sve do prosinca 2016. godine, kada se grad vratio u ruke sirijske vlade. Istočni Alepo i danas je najsiromašniji i najuništeniji dio grad govore apostolski vikar u Alepu biskup George Abu Khazenand i muftija iz Alepa Mahmoud Akam svjesni kako iz njega dolaze mnoge opasnosti po samo društvo.
„Shvatili smo da se u istočnom Alepu, najsiromašnijem i najteže pogođenom dijelu grada u kojem dominiraju ekstremisti, rodilo mnogo djece koje društvo nikada nije prihvatilo. Mnogi od njih nisu bili ni registrirani. Ovaj je projekt rezultat prijateljstva između muftije i biskupa Alepa, koji je pokrenuo ideju, a zatim i s operativne strane, psihologa koji su već surađivali na drugim sličnim projektima u prošlosti“, objasnio je fra Firas Lutfi, koji je pratio projekt od početka.
Prvi cilj bio je prikupiti svu onu djecu koja nikada nisu bila registrirana i pokušati pronaći način da ozakone svoje postojanje. „Tada smo shvatili da je mnoge djece bilo s poteškoćama u razvoju ili zaostala u učenju te da nisu išli u školu dugi niz godina“, nastavio je fra Firas. “Stoga smo pokrenuli različite programe za rješavanje ovih problema. Psihološka podrška je također važna jer su mnoga djeca svjedočila užasnim prizorima, izgubila su rodbinu ili doživjela različite traume.“
Danas u istočnim dijelovima Alepa žive uglavnom žene i djeca, budući da su očevi mrtvi, nepoznati ili su pobjegli. Projekt „Ime i budućnost“ imao je za cilj podršku i ženama: “Napravili smo projekt podrške ženama, jer ako su majke dobro, tada će i djeca imati koristi. Ovaj program ima tri dimenzije. Najprije pružiti podršku putem mikrokredita ženama koje su već sposobne raditi neke poslove. Zatim započeti tečajeve za osposobljavanja određenih zanimanja. I treće područje je školovanje. Mnoge žene bile su prisiljene rano se udati, čak i dok su bile maloljetne, bez završenog školovanja. Džihadisti su također spriječili neke da se školuju. Kad su se oslobodile, htjele su se vratiti u školu“, rekao je fra Firas.
Udruga Pro Terra Sancta financirala je i promovirala projekt te se brine za svaki njegov aspekt, sve do financijskog izvještaja. Projektom je omogućeno otvaranje dva centra koja se nalaze u stanovima u različitim dijelovima grada, a koji su otvoreni od jutra do večeri. „Nismo htjeli da to bude veliko sirotište, jer tako bi djeca izgubila svoje obitelji ili rodbinu s kojom su živjeli, iako su to često bake i djedovi, ujaci ili poznanici. Tako smo zahvaljujući šezdesetak kvalificiranih osoba organizirali programe tijekom dana, a navečer bi djeca išla kući“, objasnio je fra Firas.
„Ovaj projekt za nas je bio vrlo važan, kako za pomoć ovoj djeci, tako i za ponovno pokretanje dijaloga, kako bismo rekli da možemo živjeti u šarolikom društvu“, rekao je biskup George Abu, koji je 2020. godine govorio na online konferenciji “Prozori na Bliskom istoku”, u organizaciji Komesarijata Svete Zemlje sjeverne Italije u suradnji s časopisom Terrasanta.net. Biskup je objasnio da je muftija u Alepu dao dozvolu muslimanskim parovima za usvajanje djece, što ranije nije bilo dopušteno. „Surađujući s njima i za njih, postavili smo važan kamen temeljac za budućnost“, dodao je biskup.
Proslava osamstote obljetnice susreta svetog Franje i sultana u Damietti, u Egiptu, također su nadahnuli fra Firasa za razmišljanje o dijalogu između kršćanstva i islama: „Zajedničko je ovim dvjema religijama pozornost prema ljudskom biću i ljudskom dostojanstvu. Ako raspravljamo samo o dogmatskim i teološkim pitanjima, ne napredujemo mnogo u dijalogu, ali kada radimo zajedno na promicanja ljudskog dostojanstva, onda se ima o čemu puno govoriti.“
Upravo dijalog i susret mijenjaju svijet, smatra fra Firas. „Ovaj rat, unatoč svim zvjerstvima i zlu koje je izazvao, ponudio je nove mogućnosti za susret. Na primjer, nikada nisam bio u nekim dijelovima istočnog Alepa, ali rat je nama fratrima otvorio vrata čak i na tim novim mjestima. Išao sam onamo u franjevačkom habitu, s našom karizmom koja je služenje i poštivanje svih stvorenja, onako kako je rekao sveti Franjo. Karizma pape Franje također nas je nadahnula u ovoj misiji da odemo na periferiju društva. Moramo učiniti da Božju ljubav osjete najranjivije i potpuno marginalizirane osobe, kao u prispodobi iz evanđelja o milosrdnom Samarijancu. Za mene su žene i djeca i tih dijelovi grada poput onog siromaha iz Jerihona koji je napušten na cesti polumrtav. Ovim projektom želimo učiniti nešto za njih“, zaključio je fra Firas.
Piše: Beatrice Guarrera, custodia.org /Prijevod s engleskog: I.T./
Fra Firas Lufti franjevac je Kustodije Svete Zemlje na službi u Siriji. Rođen je u sirijskom gradu Hama, na pola puta između Alepa i Damaska. Za svećenika je zaređen 2013. godine u Jeruzalemu. U rujnu 2014. godine poslan je na službu u Alepo, gdje je trenutno kustodijski ministar za regiju Sv. Pavla (Sirija) i zamjenik župnika u župi sv. Franje u Alepu.