Božićni običaji i tradicije diljem svijeta

Nakon Uskrsa, Božić je drugi najvažniji kršćanski praznik. Tijekom došašća ljudi diljem svijeta pripremaju svoja srca i domove za njegovo svečano obilježavanje. Različite kulture i zemlje razvile su vlastite jedinstvene običaje i tradicije, koji otkrivaju bogatu raznolikost načina na koji se Božić slavi. Ovaj članak vodi vas na putovanje oko svijeta, otkrivajući najljepše i najzanimljivije božićne običaje u različitim regijama i kulturnim kontekstima.

Božićne piñate

U Meksiku djeca svake večeri od 16. do 24. prosinca u malim skupinama obilaze kuće i simbolično pitaju domaćine za prenoćište. Prema tradiciji, u prvim kućama bivaju odbijena, sve dok ih jedna obitelj ne primi. Time se podsjeća na Marijino i Josipovo traženje smještaja u Betlehemu. U kući domaćina čeka ih piñata, šarena figura od kartona ispunjena slatkišima. Kako bi došli do slatkiša, djeca s povezom na očima udaraju štapom po piñati sve dok se ne razbije. Sedam krakova piñate simbolizira sedam smrtnih grijeha, štap snagu kreposti, a slatkiši Božju milost koja slijedi pobjedu dobra nad zlom. U Gvatemali piñata ima drugačije značenje: ondje se 6. prosinca slavi „Spaljivanje đavla“: obitelji pale lomače ispred svojih kuća i spaljuju piñate u obliku đavla, slaveći tako pobjedu dobra nad zlom i Božjeg svjetla nad tamom.

Lucijina stolica i Lucijina nevjesta

U Mađarskoj i Švedskoj blagdan svete Lucije, 13. prosinca, jedan je od najvažnijih dana u došašću. U ruralnim se krajevima Mađarske na Lucijino započinje s izradom tzv. Lucijine stolice. Svakoga se dana napravi tek mali dio posla, tako da je stolica dovršena na Badnjak. Stolicu se nosi na polnoćku i na njoj se sjedi za vrijeme mise. U Švedskoj se na Lucijino najstarija kći pojavljuje kao Lucijina nevjesta. Odjevena je u bijelu haljinu i nosi vijenac sa zapaljenim svijećama na glavi. Tako budi obitelj i poslužuje doručak u krevetu.

Trinaest božićnih patuljaka i dobra božićna vještica

Ne donosi u svim zemljama sveti Nikola djeci darove u (pred)božićno vrijeme. Na Islandu se 13 dana prije Božića iz snijegom prekrivenih planina spušta 13 božićnih patuljaka (Jólasveinar) i svake noći jedan od njih dolazi djeci te ostavlja male poklone. U nekim dijelovima Italije darove na Bogojavljenje donosi dobroćudna vještica Befana. Prema legendi, ona se nije na vrijeme pridružila mudracima te je propustila zvijezdu koja je vodila do mjesta Isusova rođenja. Od tada luta svijetom tražeći malog Isusa i pritom daruje djecu. U Tanzaniji se u božićnoj misi novorođeni Isus dariva poljoprivrednim proizvodima koje donose vjernici. Cijelo slavlje podsjeća na mise zahvalnice za plodove zemlje.

Osamnaest tisuća Djedova Božićnjaka

U indijskom gradu Thrissur održava se festival „Buon Natale“, najveći paradni skup Djedova Božićnjaka na svijetu, u kojem je 2014. sudjelovalo čak 18.112 ljudi odjevenih u Djeda Božićnjaka, što je ušlo i u Guinnessovu knjigu rekorda. U Južnoj Koreji Djed Božićnjak se naziva Harabeoji („stari čovjek“) i umjesto klasične crvene kape nosi tradicionalni korejski šešir gatsa, a na Havajima je Djed Božićnjak odjeven u šarenu tradicionalnu havajsku aloha košulju, dolazi na dasci za surfanje i djeci poklanja tropsko voće i ukrašene školjke.

Odlazak u saunu na Badnjak

U Finskoj se Badnjak započinje tradicionalnim odlaskom u saunu kako bi se pročistili tijelo i duh uoči Božića. U Irskoj ljudi za Božić skaču u ledeno hladnu vodu, a potom se griju viskijem. U Egiptu kršćani poste 43 dana prije Božića a na Božić posjećuju više crkava koje se, prema predaji, nalaze na putu Svete Obitelji u Egipat. Na Islandu obitelji na Badnjak posjećuju groblja i odaju počast preminulima. U cijeloj Skandinaviji je Badnja večer povezana sa sjećanjem na mrtve, u vjeri da Kristovo rođenje donosi nadu i onima koji su preminuli.

Božićni panj

U Španjolskoj djeca oslikavaju šuplji panj s božićnim likom i prekrivaju ga tkaninom. Tijekom došašća roditelji panj pune slatkišima. Pjevanjem pjesama i udaranjem po panju djeca ga „nagovaraju“ da preda darove. U jugoistočnoj Europi postoji običaj s božićnim panjem zvanim Badnjak. Za taj se običaj 24. prosinca prije izlaska sunca posiječe mlado stablo. Mora biti posječeno s tri udarca sjekirom i često se pazi da padne prema istoku, iako se u različitim krajevima broj udaraca i smjer pada može razlikovati. Na Badnju se večer mjesto reza premaže medom, a panj se stavlja u vatru. Pepelu božićnog panja pripisuje se ljekovita i zaštitna moć te se koristi kao znak blagoslova i nade u dobru žetvu i baca u zrak kako bi otjerao tuču.

Božićni pauci i brodovi

Na zapadu Ukrajine božićna drvca se ukrašavaju paukovim mrežama. Običaj potječe iz priče o siromašnoj udovici koja je željela okititi drvce za svoju djecu, ali nije imala novca. Na božićno jutro drvce je bilo prekriveno paukovom mrežom koja je na suncu blistala poput srebra. U Grčkoj se umjesto božićnog drvca ukrašava božićni brod. On podsjeća na pomorce koji Božić provode daleko od kuće te izražava molitvu za siguran povratak i Božju zaštitu. I u Češkoj postoji običaj s božićnim brodovima: djeca na Badnjak u zdjelu s vodom stavljaju ljuske oraha s upaljenim svijećama. Laganim puhanjem pokreću svoje „brodiće“. Čija svijeća najdulje pluta, taj će, prema vjerovanju, doživjeti dug život.

Jedno mjesto više za stolom

U Poljskoj se za božićnu večeru na stol postavlja jedno mjesto viška. Time se s jedne strane prisjećaju preminulih, a s druge strane ostavlja mjesto za potrebita čovjeka koji bi mogao pokucati na vrata – poput Marije i Josipa u božićnoj priči. U Bugarskoj se među članovima obitelji dijeli pitka, domaći kruh od dizanog tijesta u koji je upečen skriveni novčić. Onaj tko ga pronađe, prema vjerovanju, bit će zdrav i sretan u idućoj godini. Sličan običaj postoji u Francuskoj na Bogojavljenje. U kolaču od lisnatog tijesta, bademove kreme i marcipana skriva se mala figurica. Onaj tko ju pronađe dobiva papirnatu krunu i toga dana simbolično postaje „kralj“, podsjećajući na Sveta tri kralja. U kanadskom Quebecu se nakon polnoćke održava Réveillon, duga noćna gozba koja traje do ranih jutarnjih sati. Poslužuju se mesne pite tourtière i najbolja francuska vina. Nešto sjevernije, Inuiti na Grenlandu Božić slave gozbama u arktičkoj noći s ponešto drugačijim jelovnikom. Tradicionalna inuitska božićna jela uključuju mattak (koža i sirove kocke kitovog mesa) i kiviak (fermentirane ptice u tuljanovoj koži). Obilježavanje Božića se prepliće sa Quviasukvikom, tradicionalnim inuitskim zimskim festivalom koji traje od 24. prosinca do 7. siječnja i označava povratak svjetla i početak nove godine.

Noina arka i majmunov rep

U Armeniji se Božić slavi 6. siječnja, istovremeno s Bogojavljenjem, čime je to jedina zemlja na svijetu koja spaja oba blagdana. Tradicionalna božićna gozba uključuje ribu kao simbol Krista, te rižu i suho voće kao simbol zajedništva vjernika. Za Božić se jede poseban desert Anoushabur. Ovaj puding od pšenice, marelica, šljiva i oraha, garniran sjemenkama nara i cimetom, prema predaji je prvi put skuhala Noina obitelj kada je nakon potopa s arkom pristala na planini Ararat koju Armenci smatraju svetom. Uz hranu, na armenskom božićnom stolu se uvijek pije crveno vino, koje simbolizira Kristovu žrtvu. U Čileu se za Božić tradicionalno pije Cola de Mono, božićno kremasto piće od kave, mlijeka, šećera, začina i rakije. Naziv doslovno znači „majmunov rep“, a ime je vezano uz stari španjolski liker na čijoj je etiketi bio lik majmuna. Piće se poslužuje uz bogati božićni voćni kruh Pan de Pascua.

Ljetni Božić među palmama umjesto borova

U zemljama južne hemisfere Božić pada usred ljeta. U Brazilu i Australiji zbog vrućine obitelji Božić često slave na otvorenom. Na livadama i plažama druže se do kasno u noć, pjevaju božićne pjesme uz logorsku vatru i roštilj (u Brazilu poznat kao churrasco), ispijajući hladne sangrije ili domaći voćni punč. I u Venezueli je Božić ljeti. U glavnom gradu Caracasu je lokalni običaj da ljudi na polnoćku dolaze na rolama. Dijelovi grada zatvaraju se za promet kako bi svi u procesiji na rolama mogli sigurno stići do crkve.

 

Ovaj mali pregled božićnih običaja pokazuje kako se kršćanski blagdan Božića utjelovio u različitim kulturama i regijama svijeta. Iako su običaji različiti, svima im je zajednička radost zbog Kristova dolaska. Možda vam se neki od ovih običaja posebno svidi i postane dio vaše vlastite tradicije. Bez obzira na to gdje i s kojim običajima slavite Božić, želim vam svima sretan i blagoslovljen Božić te mirne i radosne blagdane!

---

Marijan Oršolić

---