Feministička teologija: na strani života, dostojanstva i nade

U organizaciji Hrvatske sekcije Europskog društva žena u teološkom istraživanju (ESWTR – CS) u subotu 7. veljače na Sveučilišnom centru Matija Vlačić Ilirik Sveučilišta u Zagrebu predstavljena su dva vrijedna zbornika.

Dvojezični zbornik pod naslovom „Feminist Theology: Thought and Practice in Central and Eastern European Contexts – Collection of Papers / Feministička teologija – misao i praksa u kontekstima srednje i istočne Europe – Zbornik radova“ (ur. K. Knezović – K. Magda – I. Sever Globan – B. Velčić; Zagreb, 2025.) predstavile su recenzentica prof. dr. sc. Zilka Spahić-Šiljak i doc. dr. sc. Katica Knezović, jedna od urednica. Riječ je o dvojezičnom zborniku koji je rezultat Međunarodne znanstvene konferencije održane u Zagrebu, od 20. do 22. rujna 2024. pod naslovom „Feministička teologija – misao i praksa u kontekstima srednje i istočne Europe“, a kojom je obilježeno 15 godina rada Hrvatske sekcije Europskoga društva žena u teološkom istraživanju, osnovane 27. siječnja 2009.

Zbornik započinje povijesnim pregledom nastanka i razvoja ESWTR – CS, autorice Jadranke Rebeke Anić, koja je osnivačica i prva predsjednica društva. Slijede izlaganja predsjednice ESWTR – CS Ksenije Magde, predsjednice krovne organizacije ESWTR Elżbiete Adamiak (Njemačka), dugogodišnje prijateljice ESWTR – CS Irmtraud Fischer (Austrija) te dopredsjednice hrvatske sekcije Irene Sever Globan, posvećena promišljanju o prošlosti, sadašnjosti i budućnosti feminističke teologije na našim prostorima. Potom slijedi deset radova koji iz feminističkih perspektiva promišljaju položaj žena, izazove suvremenog društva i ulogu vjerskih zajednica. Biljana Kašić tematizira etiku brige i nenasilja kao odgovor na represivne društvene i ekonomske poretke, dok Ana Marija Raffai prezentira sliku Boga u djelima Dorothee Sölle. Aneta Jovkovska traga za ženskim i feminističkim idejama u pravoslavlju, a Aleksandra F. Michalska analizira fenomen bugarskih religioznih virtuozica Prepodobne Stojne i Babe Vange. Bruna Velčić nudi novo čitanje Pavlova odlomka o odnosu Krista i Crkve u Ef 5,21-33, Ana s. Thea Filipović razmatra pitanje obnove ženskog đakonata u Rimokatoličkoj crkvi, dok Angelika Walser analizira surogatstvo iz feminističko-teološke perspektive. Gordana Barudžija propituje nužnost interdisciplinarnosti, Elma Softić-Kaunitz istražuje povijesni doprinos Židovki u Bosni i Hercegovini, a Monica Ruset Oanca zaključuje zbornik promišljanjem teologije zahvalnosti u kontekstu pravoslavlja. Tekstovi zbornika ilustrirani su umjetničkim radovima Carolyn Boyd Tomasović iz ciklusa „Stanja bića“.

Tijekom predstavljanja je istaknuto da bavljenje feminističkom teologijom na našim prostorima nije luksuz ni ideološki hir, nego nužnost. Feministička teologija nije usmjerena protiv vjerskih zajednica i ne odbacuje tradiciju, nego je kritički i odgovorno reinterpretira, svjesna povijesnog konteksta i stvarnih životnih iskustava. Radovi okupljeni u zborniku razbijaju predrasude o feminističkoj teologiji kao uskom ili neznanstvenom polju, potvrđujući njezinu metodološku ozbiljnost, interdisciplinarnost i društvenu relevantnost. Posebno naglašavaju da žensko iskustvo otkriva neprepoznate dimenzije teoloških i društvenih pitanja te mijenja način na koji razumijemo istinu. Zbornik svjedoči i o hrabrosti teologinja koje su, unatoč marginalizaciji i nedostatku institucionalne podrške, ostale vjerne znanstvenom radu i vjeri. Njegova ekumenska i međureligijska otvorenost pokazuje da pitanja žena, nasilja, nepravde i mira nadilaze konfesionalne granice. U konačnici, poruka zbornika jest da teologija nikada nije neutralna: feministička teologija svjesno stoji na strani života, dostojanstva i nade te otvara prostor onima koji su predugo bili ušutkani, pokazujući kakvima vjerske zajednice mogu postati.

Drugi zbornik koji je predstavljen nosi naslov „A ti, sestro, govori! Zbornik u čast dr. sc. Jadranki s. Rebeki Anić prigodom 65. obljetnice života“ (ur. A. Th. Filipović – K. Knezović – I. Sever Globan – K. Magda; Zagreb, 2025.). Zbornik su predstavile recenzentica prof. dr. sc. Zorica Maros (čiji je tekst pročitan jer nije bila u mogućnosti osobno sudjelovati) te prof. dr. sc. Ana s. Thea Filipović, jedna od urednica. Ovaj zbornik u prvom dijelu okuplja osam znanstvenih radova iz različitih znanstvenih područja, u drugom dijelu sabire šest osvrta na lik i znanstveni angažman znanstvene savjetnice dr. sc. Jadranke Rebeke Anić, a treći dio čini njezina bibliografija.

U prvom dijelu, Ana s. Thea Filipović donosi pregled razvoja i značenja feminističke teologije za katoličku teologiju i crkvenu praksu, dok Gordana Barudžija pokazuje povezanost feminističke teologije i interdisciplinarnosti na primjeru radova J. R. Anić. Ksenija Magda ističe važnost novozavjetnog lika Lidije, a Bruna Velčić uspoređuje bezimenu konkubinu iz Suci 19 s Rutom kroz prizmu gostoprimstva. Gertraud Ladner propituje odnos između svećeničkog samorazumijevanja i pojave seksualnog zlostavljanja, dok Suzana Peran i Silvana Burilović Crnov analiziraju stereotipne medijske prikaze žena u sportu na primjeru Tihane Nemčić. Marko Medved prati razvoj katoličkog narativa o Francuskoj revoluciji od jednostranog prikaza do zrelijeg razumijevanja, a Irena Sever Globan razmatra filmske prikaze redovnica kao odraz društvenih promjena. U drugom dijelu, osvrte na djelovanje i prijateljstvo s Jadrankom Rebekom Anić potpisuju Zilka Spahić-Šiljak, Ana Maria Raffai, Elżbieta Adamiak, Ljiljana Matković-Vlašić, Sonja Tomić i Paul M. Zulehner.

Ovaj zbornik okuplja radove prijateljica i prijatelja koji su svojim doprinosima htjeli izraziti ljudsku i intelektualnu zahvalnost Jadranki Rebeki Anić, najznačajnijoj predstavnici feminističke teologije na našim područjima. Tijekom predstavljanja istaknuto je da se Jadranka Rebeka Anić u svom zavidnom znanstvenom opusu profilirala odvažnom i ustrajnom posvećenošću temama koje su često osjetljive i tabuizirane, osobito baveći se položajem žena u društvu i u Crkvi, te je svojim predanim, temeljitim i svestranim istraživačkim radom otvorila teologiji na našem govornom području prostor za ispravljanje povijesnih nepravdi, omogućivši joj da bude „više od zadanoga“. Zbornik objavljen njoj u čast sadrži raznolike radove, ali sve ih povezuje težnja za doprinosom izgradnji pravednijeg i humanijeg društva, što je i jedan od temeljnih ciljeva akademskog obrazovanja. Također je ocijenjeno da se ovaj zbornik pokazuje vrijednim ne samo za one kojima je feminizam područje osobitog interesa, nego ponajprije za one kojima feminizam i srodne teme i dalje izazivaju nelagodu, strah ili otpor.

Bruna Velčić