www.polis.ba

Polisov retrovizor: „Junaci doba zlog“

IZBOR SEDAM DOGAĐAJA KOJI SU OBILJEŽILI TJEDAN IZA NAS

   10. srpnja – Branimiru Glavašu žao što je ubio premalo ljudi

Branimir Glavaš trenutno je optužen i vodi se sudski postupak zbog sumnje za ratni zločin nad Srbima u Osijeku tijekom 1991. godine. Ranije je bio pravomoćno osuđen za taj zločin, ali je Ustavni sud RH ukinuo presudu (2015). Ponovni postupak započeo je 2018. i teče jako sporo.

Višak slobodnog vremena Glavaš koristi da ostavlja komentare po društvenim mrežama i raspravlja s neistomišljenicima. U facebook raspravi, jedan od sudionika mu je postavio pitanje koliko je ljudi ubio. Glavaš je, uz smajlić, odgovorio: „Premalo.“ Kada su ga novinari pitali da pojasni što je mislio pod tim „premalo“, pravdao se da je to bila provokacija na provokaciju. S obzirom na grozne stvari koje se vežu uz ovog čovjeka, teško je povjerovati da je ovo bila samo „provokacija na provokaciju“.

Ovaj slučaj me podsjetio na jedan raniji kada sam se zatekao u društvu nekoliko starijih muškaraca. Prepričavali su događaje iz svoga života i rata. Jedan od njih je bio osuđen na dugogodišnju kaznu zbog ubojstva troje civila. Kada mu je sustolnik  kroz smijeh dobacio da je „pošteno odležao svoju kaznu“, ovaj je dodao da mu je sada jedino žao što ih nije ubio više. Svi su prasnuli u smijeh. On se držao kao heroj, podvižnik.

Monstruozna zločinačka svijest se ne kaje zbog počinjenog zla, nego žali što nije učinjeno više zla. Takvi ljudi žive među nama, za mnoge su heroji.

   11. srpnja – O odnosu prema Srebrenici ovisi budućnost

U govoru održanom 1980. prilikom dodjele jedne književne nagrade u Francuskoj, srpski književnik Danilo Kiš je, govoreći o piscima „danas i ovde“, odnosno u današnjem svijetu, rekao da će svatko od njih biti suđen pred sudom povijesti i pravde, u ovisnosti o stavu i poziciji prema logorima istrebljenja, onim hitlerovskim i onim staljinovskim. Svaki oblik opravdanja tih zločina, smatrao je Kiš, diskreditirat će pisca jednom zauvijek i nemilosrdno. Odgovornost će se pisaca, govorio je Kiš, u budućnosti odmjeravati u odnosu na njihov stav prema tim zlima.

Danas se navršilo 26. godina od strašnog zločina genocida koji se dogodio u ljeto 1995. godine u Srebrenici. Ove godine, kao i svake do sada, moglo se dosta slušati i čitati o patnjama majki, sestara, supruga, sestara… koje su izgubile svoje najdraže. Koliko god bilo teško slušati ih, nužno je potrebno jer su suosjećanje i supatnja najmanje što se može učiniti za žrtve toga zla. Najprimjerenije bi doista bilo da se na obljetnicu govori o patnji žrtava, da se slušaju njihove priče, da se šuti pred zlom koje čovjek čini prema čovjeku, da se bude uz žrtve, na njihovoj strani.

Oni koji niječu zločin, kao što su genocidi u Srebrenci i nad Armencima u Turskoj, zaslužuju da barem u budućnosti njihov život i djelo budu diskreditirani, osim ako sve ne otiđe dođavola, kako je pisao Kiš.

   12. srpnja – Milanović u Bosni i Hercegovini

Zoran Milanović je početkom prošle godine izabran za predsjednika Republike Hrvatske. Kao predsjednik, ovih dana je prvi put posjetio Bosnu i Hercegovinu. Međutim, posjet je izazvao različite reakcije. Negativni komentari dolaze iz sarajevskih medija i bošnjačkih političara, prigovara se uglavnom što je Milanović zaobišao državne institucije u Sarajevu. Ali i njegove izjave u kojima kritički govori o odnosu političkog Sarajeva prema Hrvatima u BiH nailaze na neslaganje ili čak teške riječi.

S druge pak strane, predstavnici političkog života među Hrvatima u BiH nisu krili oduševljenje Milanovićevim izjavama i stavovima o tome da Hrvati trebaju birati svoga člana Predsjedništva BiH i da kao narod trebaju zadržati konstitutivnost.

Stavovi predsjednika RH Zorana Milanovića motivirali su brojne analitičare da iznesu svoja mišljenja, koja su ovisila uglavnom o političkoj agendi koju određeni mediji i sami analitičari zastupaju. Ali ono što je izišlo opet na vidjelo jest da među političkim predstavnicima Hrvata i Bošnjaka ne postoji dobra volja da se dođe do pravednog političkog rješenja, i kao da ne postoji ideja o zajedničkom životu i suradnji. Još bolnije od toga je čitati komentare po društvenim mrežama i portalima koje ostavljaju obični ljudi.

Očigledno je da bh. društvu treba jedna posve nova paradigma, novi pravac gdje će se cijeniti oni ljudi i organizacije koje promiču suradnju i normalan život, gdje će se poštovati osobna prava svakog pojedinca i prava svakog kolektiva.

   13. srpnja – „Junaci doba zlog“

Direktor Obavještajno sigurnosne agencije Bosne i Hercegovine (OSA BiH), Osman Mehmedagić uhićen je po nalogu državnog tužiteljstva zbog osnovane sumnje na zloupotrebu ovlasti, krivotvorenje isprave i pranje novca.

Direktorica Kliničkog centra univerziteta u Sarajevu, Sebija Izetbegović imat će velikih problema da dokaže gdje i kako je položila dio ispita koji su joj bili neophodni za stjecanje visokog akademskog zvanja. Sporan je onaj dio ispita koje je „polagala“ u Zagrebu. Njezinu diplomu istražuje inspekcija Kantona Sarajevo, a za nejasni period polaganja ispita u Zagrebu, rektor Univerziteta u Sarajevu obratio se svojim kolegama na Sveučilištu u Zagrebu. Odgovor je glasio ovako: „U dosjeu imenovane ne postoji dokumentacija na temelju koje bismo mogli potvrditi vjerodostojnost indeksa i izdati uvjerenje o položenim ispitima sadržanim u indeksu.“

Premijer Federacije BiH, Fadil Novalić se ponovo našao u sudnici Suda BiH kao optuženik u aferi „Respiratori“. Tužiteljstvo iznosi dokaze iz prepiske glavnih aktera ove afere. Na temelju te prepiske može se zaključiti da je premijer Novalić bio upućen u detalje kriminalne nabavke respiratora koji će se kasnije pokazati kao ubojice pacijenata.

Srbijanski program televizije N1 nedavno je završio prvu sezonu dokumentarnih emisija o nekoliko likova koji su negativni junaci današnjeg vremena u Srbiji. Serijal je prikazivan pod naslovom „Junaci doba zlog“. Junaci ovog zloga doba u BiH su tri gore spomenute osobe u društvu s Bakirom, Nerminom, Draganom, Božom, Mladenom, Miloradom…

   14. srpnja – Kralj Tvrtko u Prozoru

Prvi bosanski kralj Tvrtko (vrijeme kraljevanja: 1377-1391), uspješni srednjovjekovni političar i osvajač, dobio je skulpturu ispred nove općinske zgrade u Prozoru-Rami. Tvrtko je bio dobar vojskovođa i političar, proširio je granice bosanskog kraljevstva prema zapadu, posebno dalmatinskim gradovima. Njegova je vojska također igrala ključnu ulogu u epskom boju protiv Osmanlija na Kosovom polju.

Opis skulpture, autora Kuzme Kovačića, i razlog Tvrtkovog „dolaska“ u Prozor-Ramu čitamo na stanici ramski-vjesnik.ba: „Tvrtko sjedi na vladarskoj stolici, s krunom na glavi, u desnoj ruci mu je kraljevski znak – stilizirana «kraljevska jabuka» (zemlja/globus i križ na njoj), a u lijevoj ruci drži povelju kojom nagrađuje posjedima oko Sokola i Jajca svoga vjernoga vojvodu, plemića Vukca Hrvatinića za njegove zasluge u borbi protiv Ugara. Tu mu je povelju Tvrtko – u to vrijeme bosanski ban – napisao/uručio upravo «pod Prozorom u Rami», 11. kolovoza 1366. U predvorju nove zgrade općine nalazi se u kamenu uklesan čitav tekst ove Tvrtkove povelja na bosančici koja je svjedočanstvo prvog spominjanja Prozora kao vladarske rezidencije.“

Postoji tendencija brojnih ljudi u BiH, osobito onih koji ništa ne znaju o povijesti Prozora-Rame, da uz ime Prozor vežu Bošnjake koji žive na području općine, a uz Ramu Hrvate. Kao što vidimo, u srednjem vijeku, gotovo stoljeće prije osmanske okupacije, spominje se Prozor u Rami, a Rama ime vuče još od rimskog doba, prije pojave Hrvata na ovim prostorima. Barem oko imenā ne bi trebalo biti spora. A spora ne bi trebalo biti ni oko datuma Dana općine. Većina ramskih fratara i pojedini intelektualci i političari već odavno se zalažu da Dan općine upravo bude 11. kolovoza, kao spomen na Tvrtkovu povelju koja je napisana „pod Prozorom u Rami“.

   15. srpnja – Dokumentarni film o stradanju banjalučkih Hrvata

Dokumentarni film Udruge Nazaret pod naslovom “Stradanje župe Barlovci u vremenu od 1992. do 1995. godine” premijerno je prikazan u utorak u prostorijama Biskupskog ordinarijata u Banjoj Luci, prenijela je KTA.

Prikazivanju filma nazočio je kardinal Vinko Puljić te biskupi Biskupske konferencije BiH koje je zajedno s ostalim gostima pozdravio redatelj filma i predsjednik Udruge prognanih Hrvata Banja Luke Nazaret Vinko Laštro.

Istaknuo je da su filmom željeli podsjetiti na teška stradanja župe Barlovci nadomak Banje Luke koja je najvećim dijelom prognana, iako u tom dijelu BiH nije bilo oružanih sukoba. Kako je kazao, željeli su “prikazati istinu o progonima vjernika iz te nekada velike župe i mnogih drugih župa toga dijela Bosne i Hercegovine što mnogima izvan banjolučkog kraja najvećim dijelom nije poznato”.

U filmu su donesena svjedočenja župljana župe Barlovci iz kojih je vidljivo da su bili toliko zlostavljani da su na kraju bili primorani napustiti svoja ognjišta. Također je primjetno da u tim ljudima nema mržnje i da praštaju onima koji su im nanijeli nepravdu te da bi se rado vratili kad bi im bili osigurani potrebni uvjeti.

   16. srpnja – Papa Franjo ograničava slavljenje tradicionalne latinske mise

Papa Franjo objavio je Motuproprij “Traditionis custodes“ kojim redefinira načine korištenja predkoncilskog Misala, javlja vaticannews.va. Nakon savjetovanja s biskupima diljem svijeta, Papa je odlučio preinačiti odredbe koje se odnose na korištenje Misala iz 1962. godine. Motuproprij “Traditionis custodies” popraćen je pismom u kojem obrazlaže svoje odluke.

Mise koje se slave prema Misalu iz 1962. neće se više održavati u župnim crkvama, već će biskupi  odrediti mjesto i vrijeme kada će se slaviti. Zahtijeva se da liturgijska čitanja budu na narodnome jeziku, koristeći prijevode koje odobravaju biskupske konferencije. Predvoditelja delegira biskup.

Svećenici koji će biti zaređeni nakon objave Motuproprija, a žele slaviti misu po izvanrednom obliku rimskoga obreda moraju podnijeti službeni zahtjev biskupu, koji će se o davanju ovlasti savjetovati s Apostolskom Stolicom. Oni koji već slave misu po izvanrednom obliku trebali bi tražiti od svoga biskupa odobrenje za nastavak.

U popratnom pismu, Papa objašnjava kako su ustupci njegovih prethodnika u vezi s upotrebom Rimskog misala iz 1962. godine učinjeni prije svega zbog želje za zacjeljivanjem raskola uzrokovanoga pokretom mons. Lefebvrea.

“Rezultati istraživanja koje je nedavno među biskupima provela Kongregacija za nauk vjere otkrivaju situaciju koja me brine i rastužuje te me potiču na intervenciju”, napisao je papa Franjo te istaknuo “da se želja njegovog prethodnika Benedikta XVI. da se osigura jedinstvo često ozbiljno zanemaruje.”

Papa je  napomenuo kako je ražalošćen zbog zlouporaba u liturgiji sa svih strana. Žali i zbog toga što je nerijetko instrumentalna uporaba Misala iz 1962. godine povezana i s odbacivanjem ne samo liturgijske reforme, već i samog II. vatikanskog koncila, kao i neutemeljenim tvrdnjama da je izdala tradiciju i “pravu Crkvu”. Sumnjati u koncil, objašnjava Papa, znači sumnjati u namjere otaca koji su iskazali snagu svoje kolegijalnosti na svečan način “cum Petro et sub Petro” na ekumenskom koncilu i u konačnici, znači sumnjati u samog Duha Svetoga koji vodi Crkvu.

Sve je jasnija uska veza između izbora proslava prema pretkoncilskim knjigama i odbacivanja Crkve i njezinih institucija u ime onoga što se naziva “istinskom Crkvom”. Ovdje se radi o tvrdnji koja se protivi zajedništvu, potiče podjelu. U svrhu obrane jedinstva Kristova tijela, prisiljen sam opozvati ovlasti koje su dali moji prethodnici, zaključio je papa Franjo.


Polis.ba, Jozo Š.