II. nedjelja Došašća | Branitelji Boga

Iz 11,1-10; Ps 72,1-2.7-8.12-13.17; Rim 15,4-9; Mt 3,1-12

“Pripravite put Gospodinu, poravnite mu staze!” je izrazito prodoran i poprilično nejasan zahtjev. Možda je upravo “vrijeme iščekivanja” u kojem se nalazimo prilika da ga još jednom poslušamo, razumijemo i pokušamo odgovoriti na njega.

U manevriranju između preživljavanja, imitiranja i stvaranja individualnog pečata svaki pojedinac traži duboki smisao svoga postojanja. Onaj razlog zbog kojeg je došao na svijet ali i zbog kojeg sam svijet postoji. I u moru ponuđenih odgovora, lako je izgubiti vrijeme i energiju. Traganje za smislom jedno je od temeljnih ljudskih potreba. I jednoga dana kad ga pronađe, trajno, čvrsto i sigurno uporište, čovjek ga ima potrebu dijeliti, svjedočiti, drugima predočiti.

Stoga mi se kao prvo pitanje postavlja, kad je nama kršćanima Bog prestao biti smisao? Naša svjedočanstva nisu prodorna i jaka, a ljudi nam ne hrle u susret jer nisu prepoznali u nama ljubav koju Bog ima za njih i nas i povjerovali joj. Kad je kršćanstvo postalo privatna religija koja ljubomorno čuva Boga? I kakvog Boga?

Preispitujući vlastito srce, ali i vlastitu zajednicu, bojim se da odgovor leži u “zlatnom teletu” kojeg smo podignuli i s njime zamijenili Boga. Milosrdnog Oca, koji čeka svoga sina zamijenio je strogi sudac, koji nam dodjeljuje zaslužene nagrade, i po našoj procjeni priprema kazne za buduće razdoblje. Neprestano se nalazimo u nekom ratu, sa svijetom, s drugim, s bližnjim, sa samim sobom. Nedostaje nam radosti, opuštenosti, ljubavi i prihvaćanja.

Drugo pitanje koje mi se danas postavlja je odakle dolazi ta sigurnost da se nalazimo u pravoj liniji, onoj za nagrade, a ne za kazne dok čekamo ispred velikoga sudca? Kojom mjerom smo izračunali u svoju korist? Uvrštavamo li u to pobožnosti koje njegujemo? Redovan sakramentalni život? Moralno prihvatljivo ponašanje? Odricanje i žrtvu? A gdje je u svemu tome ljubav?

Dok radosno iščekujemo svoj raj, a druge plašimo paklom, dok ih nazivamo slugama nečastivoga i pripremamo se za različite bojeve, na čijoj se strani nalazi Krist?

Neka nam i ovaj drugi tjedan došašća u koji kročimo bude prilika da počistimo svoj put od obmana i laži iza kojih se skrivamo, da budemo ogoljeni i spremni susresti se s Istinom, bez očekivanja i vlastitih projekcija, samo sa željom za blizinom i pripadanjem.

Ana Marčinko