Kontaktirajte nas.
Pišite nam na: portal@polis.ba
Važne žene u povijesti židovstva – rabinka Berurija
Iako je prošlo više tisuća godina od života Berurije, njezino nasljeđe i dalje duboko utječe na našu stvarnost. Njezina predanost obrazovanju i zagovaranje ženskih prava pružaju trajnu inspiraciju u današnjem svijetu
Rabinka Berurija, jedna od rijetkih žena čije se ime pojavljuje u Talmudu, predstavlja izuzetno značajnu figuru u židovskoj tradiciji. Pretpostavlja se da je ona jedina ženska učenica Tore spomenuta u rabinskoj literaturi. Njezin lik i djelo ostavili su trajni utjecaj na židovsku povijest, osobito u kontekstu egzegetskih studija Talmuda i istraživanja židovske kulture. Njezina reputacija kao učiteljice i autoriteta u zakonodavnoj tradiciji židovstva izrasta iz dubokog razumijevanja svetih tekstova i sposobnosti da ih prenese na širi auditorij. Njezino učenje nije bilo samo intelektualne prirode; bila je poznata i po svojoj moralnoj čvrstoći, potičući druge na pravednost, empatiju i duhovni razvoj.
Židovstvo i patrijarhat
U proučavanju uloge žene u židovstvu, bitno je razumjeti da je židovstvo primjer monoteističke religije koja ne samo da nudi spasenje, već i kohezivan i sveobuhvatan zakonodavni kodeks, ali i plan za društvo „svetog naroda“ (Weber,1982). Kao sustav, vrlo je složen, to je religija, kultura, društvo i država. Monoteističko vjerovanje i definiranje sebe kao izabranog naroda ne dopušta mnogo kompromisa ili otvoreno asimiliranje u pogledu uloge muškaraca i žena (Schürer, 1986.; Rebić, 1996). Judaizam se isticao u grčko-rimskom svijetu kroz praksu obrezivanja muškaraca, što je označavalo jedinstvenost židovskog identiteta. Ova praksa je potvrđivala patrijarhalnu prirodu religije i postavljala društvena očekivanja. Muškarci su bili vidljiviji u javnoj sferi, dok su žene povezivane s privatnom sferom. Primjere ovog odnosa možemo pronaći u židovskim književnim djelima, kao što je rasprava o postupanju s tvrdoglavom kćeri, koja ilustrira složenost društvenih uloga u to vrijeme: „Pazite da u njezinoj sobi nema mušebaka, da nema mjesta koje gleda na prilaze kući“ (Knjiga Sirahova 42.11b).
Smatra se da je judaizam naslijedio patrijarhalni sustav iz drevnog izraelskog društva, koji je potom ojačan helenizacijom. Iako su ženama formalno bile zabranjene mnoge javne aktivnosti i vodeće uloge, postoji argument koji sugerira da su se te zabrane često kršile. Pieter van der Horst naglašava da obilje zabrana često ukazuje na postojanje stvarnih aktivnosti koje su bile zabranjene, implicirajući da su žene ipak sudjelovale u mnogim aktivnostima, unatoč formalnim ograničenjima (Saywer, Saywer, 2022).
Berurija – podrijetlo, učenje i duhovnost
Deborah i John Saywer, u svojoj detaljnoj studiji Žene i religija – žene u prvim stoljećima kršćanstva (2022.), navode da je Berurija pripadala generaciji istaknutih učenjaka aktivnih tijekom prvog dijela drugog stoljeća nove ere. Njen otac, rabin Hananja ben Teradion, bio je suvremenik slavnog rabina Akive te je podijelio sudbinu mučeništva pod Rimljanima nakon neuspješne Bar Kohbine pobune 135. godine. Suprug joj je bio rabin Meir, učenik rabina Akive, čiji su pravni stavovi postali ključni za sadržaj Mišne (Saywer i Sawyer, 2022: 102). Suvremena istraživanja navode da je posebno mjesto koje Berurija zauzima u rabinskoj tradiciji povezano s narativima o njenom tajanstvenom bratu: „Priča se o sinu rabina Hananje ben Teradiona koji je krenuo zlim stazama i bio je uhvaćen i ubijen od strane razbojnika. Tri dana nakon toga, pronađeno je njegovo otečeno tijelo. Stavili su ga u lijes, postavili na odar, odveli u grad i održali su mu pohvalu iz poštovanja prema ocu i majci“ (b.Sem.49b) (Sawyer, Sawyer, 2022).
Odvažnost i hrabrost
Članak „Beruriah: The Scholar“, autorice Miriam Peskowitz, nalazi se u zborniku Daughters of the King: Women and the Synagogue, koji su uredile Susan Grossman i Rivka Haut. Ovaj rad analizira učenost Berurije i njezin doprinos rabinskoj literaturi, te njezinu važnost unutar judaističke tradicije. Peskowitz u ovom radu proučava Berurijinu učenost i njezin status kao jedne od rijetkih žena prepoznatih kao učenjakinje u Talmudu. Članak se bavi Berurijinim dijalozima s drugim rabinima, njezinim pristupom hermeneutici i egzegezi svetih tekstova. Članak je značajan jer rasvjetljava Berurijinu ulogu unutar rabinske tradicije i istražuje kako je njezin lik konstruiran u literaturi (Peskowitz, 1992). Berurijin lik obiluje nizom značajki koje je čine iznimnom i inspirativnom. Njezina hrabrost i odlučnost istaknute su u njezinim raspravama s poznatim učiteljima i u njezinoj sposobnosti suočavanja s izazovima koje je život donosio. Poznata je rasprava između Berurije i njenog supruga rabina Meira o stavu koji čovjek treba imati prema onima koji griješe prema njemu. Berurija zagovara karakteristično rabinsko shvaćanje traženja pokajanja od grešnih radnji: U susjedstvu su bili neki drumski razbojnici koji su mu stvarali velike probleme. Rabin Meir se molio da umru. Njegova žena Berurija mu reče: „Kako takva molitva može biti ispravna? Zato što je napisano: ‘Neka se grijeh uništi’“ (Ps.104.35)? „Piše li ‘grešnici’? Piše ‘grijesi’! Pogledaj kraj retka gdje stoji: ‘I neka ne bude više opakih.’ Ako grijesi prestanu, onda više neće biti grešnika! Moli se da se pokaju. Molio se za njih i oni su se pokajali“ (b.Ber. l0a).
Anne Goldfeld ističe da je njezina metodologija omogućila važne uvide u razumijevanje razloga zbog kojih su njeni stavovi i argumenti zabilježeni u rabinskim tekstovima. Sastavljači Talmuda živjeli su stoljeće i pol nakon Berurije i njezinih suvremenika, no njezin utjecaj na interpretaciju teksta ostao je prisutan kroz stoljeća (Sawyer, Sawyer, 2022). Elizabeth Sarah Beruriju prikazuje kao izuzetnu religioznu intelektualku, koja, nažalost, zbog svojeg spola, nije imala priliku učiti zajedno sa svojim muškim kolegama u Beth HaMidrashu, niti je mogla poučavati druge učenike. Rabinska tradicija tolerirala je takve opise bez značajnijeg kritiziranja Berurije. Naprotiv, na nekim mjestima, kako autorica objašnjava, bila je poticajna za duhovite izazove prema poznatim mudracima, ukazujući na pitanja poput glasnosti žena (Sarah, 1998). Naime, Kada je rabin Yose Galilejac bio na jednom od svojih putovanja, nenadano je naišao na Beruriju. „Kojim putem do Loda?“, ljubazno je upitao. No, njen odgovor nije bio očekivan. „Oh, dragi Galilejac“, odvrati ona, „zar nisi upoznat s mudrim savjetom koji kaže: ‘Ne troši riječi uzalud s ženama’?“ Trebao si pitati: „Kako se dolazi do Loda?“ Berurija je ovom prigodom podsjetila na tradicionalna uvjerenja koja su sadržana među izrekama očeva u Mišni, te citira: „Mudraci su nas naučili: Tko prečesto s ženama razgovara, privlači nevolje i zanemaruje duboko proučavanje Zakona, na koncu se suočava s vlastitim pogubnim sudbinama“ (m.Avoth 1.5).
U borbi za ravnopravan status
Njeno izuzetno poznavanje židovstva, karakterni integritet i reputacija u učenju bili su na razini njenog supruga, rabina Meira. Izazvala je talmudsku tvrdnju o tome da su žene doslovno „jednostavne“ (Da’atan Kalot), ili bolje rečeno „emocionalno osjetljive“. Njen suprug tvrdio je da je ta tvrdnja istinita. Da bi to potkrijepio, rabinski Meir koristio je neprimjerene postupke koji su na kraju doveli do njenog tragičnog kraja (Rashi, Avodah Zara18b) (Sawyer, Sawyer, 2022).
Ipak, Berurija nije uživala isti status kao njezini muški rabinski kolege. Iako je bila opisana kao iznimno predana učenju, ipak nije bila dio tradicijskog lanca ili rabinskog autoriteta, niti je imala svoje mjesto u Beth HaMidrashu (Kući učenja). U tom kontekstu Elizabeth Sarah naglašava razliku. Naime dok su rabinska učenja obično prikazana u rabinskim tekstovima kao dio rasprave ili razmjene između dva ili više učenjaka, Berurijini naučni argumenti su često predstavljeni samostalno, iako u kontekstu u kojem su zabilježena i druga mišljenja, ili kao dijalog sa njenim suprugom, rabinom Meirom (Sarah, 1998: 88).
Mizogine interpretacije
Iako je Berurija često bila predmet divljenja zbog svoje intelektualne i duhovne superiornosti, njezin život također je bio obilježen izazovima i kontroverzama. Neki izvori impliciraju da je bila predmet kritika i osporavanja, osobito od strane određenih rabinskih autoriteta. Primjerice, mnogo generacija kasnije, u srednjem vijeku, Berurija je ponovno privukla pažnju rabinskih učenjaka. Međutim, ovoga puta njezina učenost nije bila predmet poštovanja niti divljenja; umjesto toga, prevladavala je očita mizoginija. Glavni protagonist ove degradacije bio je francuski učenjak Rashi, koji je svoju optužbu protiv Berurije temeljio na enigmatičnom komentaru iz Talmuda. Ovaj komentar se nalazi na kraju odlomka u b. Avodah Zarah 18a-b, gdje rabin Meir pokušava osloboditi Berurijinu sestru, koja je bila prisilno zadržana u bordelu. Na završetku priče, spominje se kako je rabin Meir bio prisiljen pobjeći u Babilon. Rashi, u svom komentaru na odlomak, nudi ovo objašnjenje za incident oko Berurije: „Da otkrijem što su Mudraci jednom rekli u Kiddushinu 70b: ‘Žene su slabog razuma’, otišao je i rekao joj, ‘tvoj život je tvoj kraj, poštuj njihove riječi.’ Zapovjedio je jednom od svojih učenika da je iskuša, da govori o grijehu, i nagovarao ju je mnogo dana dok nije poslušala. Kad joj je zavjera otkrivena, objesila se i tako je rabin Meir pobjegao zbog sramote.“ Prema Rashiju, Berurija umire od vlastite ruke, a rabin Meir bježi i živi život u egzilu, a sve zbog poticanja jedne žene koja se usudila uključiti u rabinsku raspravu (Sawyer, Sawyer, 2022.).
David Jacobson, u knjizi The Charm of Wise Hesitacy (2017), tvrdi da je Berurija posebno značajna za suvremene religiozne Izraelce koji se zalažu za ženski pristup proučavanju Talmuda, od kojeg su tradicionalno bile isključene. Dodatno, Berurija predstavlja važnu ličnost za mnoge Izraelce jer je vide kao snažnu proto-feminističku pionirku koja je kroz svoje proučavanje Tore uspješno osporavala mušku kulturnu hegemoniju svog vremena (Jacobson, 2017). Pojedina suvremena mišljenja smatraju da je Berurija potpuno izmišljen lik, zajedno s tradicijama povezanim s njom. Bitno je naglasiti da, čak i u slučaju da je ova hipoteza točna, vrijeme i trud uloženi u kreiranje ovog lika i njezinih stajališta mogli bi odražavati stvarnu potrebu za marginalizacijom neimenovanih žena u židovskoj kulturi koje su se usudile premašiti konvencionalne granice i aktivno sudjelovati u teološkim raspravama (Sawyer, Saywer, 2022: 105).
Učimo iz njenog primjera – Berurijina dragocjena ostavština
Iako je prošlo više tisuća godina od života Berurije, njezino nasljeđe i dalje duboko utječe na našu stvarnost. Njezina predanost obrazovanju i zagovaranje ženskih prava pružaju trajnu inspiraciju u današnjem svijetu. Njezina poruka o moralnoj čvrstoći, suosjećanju i duhovnom razvoju ostaje relevantna u vremenima kada se suočavamo s brojnim moralnim dilemama i identitetskim krizama. Njezina neustrašivost, oštroumnost i determinacija pružaju temelj za buduće generacije vjernica koje teže istoj razini priznanja i ravnopravnosti u akademskoj i duhovnoj sferi života zajednice. Berurijin primjer podsjeća nas da je prava mudrost i snaga duha univerzalna te ne poznaje ograničenja spola.
U današnjem kontekstu, naslijeđeni duh Berurije djeluje kao motivacija za sve one koji se bore za pravdu, jednakost i slobodu izražavanja. Njezina priča nas opominje da svaki pojedinac ima kapacitet ostvariti dostignuća, bez obzira na spol ili društveni status. Berurija nas potiče da prepoznamo i cijenimo nevjerojatan doprinos žena u povijesti te da nastavimo graditi svijet u kojem se svi pojedinci priznaju i poštuju zbog svojih talenata i postignuća.
_______________________________
LITERATURA
Biblija, (1987), Zagreb: Kršćanska sadašnjost
Jacobson, D. (2017), The Charm of Wise Hesitacy, Academic Studies Press.
Peskowitz, M. (1992). „Beruriah: The scholar“, Daughters of the King: Women and the Synagogue (str. 111-123). Philadelphia: Jewish Publication Society.
Rebić, A., (1996), Središnje teme Staroga zavjeta, Zagreb: Kršćanska sadašnjost.
Sawyer, D., Sawyer, J. (2022.), Žene i religija – žene u prvim stoljećima kršćanstva, pr. Lejla Efendić, Sarajevo: TPO fondacija.
Schürer, E.(1986), The History of the Jewish People in the Age of Jesus Christ, 4 vol, revised and edited by G.Vermes et al., Edinburgh: T & T Clark.
Sarah, E. (1998.), Hear Our Voice, Columbia: University of Carolina Press.
Weber, E. (1982), Talmud, Beograd, Rijeka: Otokar Keršovani.
Ružica Ljubičić, polis.ba