Uskrsni običaji diljem svijeta

Uskrs je najvažniji kršćanski blagdan i u sklopu obilježavanja ovog najvećeg kršćanskog blagdana diljem svijeta su se razvili različiti običaji koji s jedne strane odražavaju zajednička kršćanska vjerovanja i povezanost kršćana diljem svijeta, a s druge strane predstavljaju izraz posebnosti pojedinih kultura u kojima su nastali.

 I tobolčari mogu nositi uskršnja jaja

Običaj bojanja uskršnjih jaja se proširio po cijelom svijetu, a radi se o staroj tradiciji koja po nekim povjesničarima izvorno potječe iz stare Mezopotamije. Jaje, simbol skrivenog, spavajućeg života koji se odjednom budi i izbija iz ljuske, u kršćanstvu je postalo simbolom uskrsnuća: kao što pile iznenada probija ljusku i počinje svoj život, tako je i Isus slomio okove smrti i iznenada uskrsnuo iz grobnice s čijih je vrata otkotrljan kamen. Za Uskrs se jaja boje, skrivaju, kucaju jedna o druga i razbijaju. Ili čak kotrljaju po livadi, kao što je to slučaj u SAD-u: tamo se djeca utrkuju kotrljajući obojana jaja po livadi, simbolički predstavljajući kamen, koji je otkotrljan s ulaza u grob iz kojeg je Isus uskrsnuo („Easter Egg Roll“). U engleskom gradu Olneyu se zadnjih 500 godina na veliki četvrtak najprije peku i jedu omleti i palačinke, a onda se održava tradicionalna utrka u kojoj djeca trče s tavama punih palačinaka u ruci („Pancake Thursday“).

Dok se u Europi djeca vesele uskršnjem zeki, koji skriva uskršnja jaja u vrtu, u drugim kulturama su za nošenje i skrivanje uskršnjih jaja zadužene neke druge životinje poput lisice, kokoši, kukavice ili rode. Ili malih tobolčara Bilbyja, kao što je slučaj u Australiji, gdje su zečevi ozloglašeni kao opasne štetočine. Zečeve su, naime, u Australiju tek prije 150 godina uvezli britanski moreplovci i kako zečevi nisu imali prirodnih neprijatelja brzo su se razmnožili na novom kontinentu te uništili izvore hrane za mnoge autohtone životinje koje su zbog zečeva u opasnosti od izumiranja. Tako je mali tobolčar Bilby – također na listi životinja ugroženih zahvaljujući pošasti zečeva – postao zamjena za uskršnjeg zeca u Australiji i danas dio prihoda od prodaje čokoladnih Bilbyja ide u fond za zaštitu ugroženih autohtonih australskih životinjskih vrsta.

Bitka jajima, vodom i vatrometom za Uskrs

U Bugarskoj se uskršnja jaja ne skrivaju nego se nakon uskršnje mise najprije razbije nekoliko jaja o zid crkve a nakon toga se održava tradicionalno natjecanje u kucanju uskršnjim jajima. Pobjednik je onaj čije jaje ne pukne i on ili ona će biti najuspješniji član svoje obitelji u idućoj godini. Također, u Bugarskoj je običaj da majka napravi znak križa djeci na čelu i na obrazima s prvim crveno obojanim uskršnjim jajetom: crvena boja jajeta simbolizira Isusovu žrtvu za ljude, a blagoslov treba djeci donijeti puno zdravlja i snage u tekućoj godini. U Poljskoj se uskršnji ponedjeljak iliti Lany poniedzialek („mokri ponedjeljak“) obilježava vodenim bojem u kojem se pokušava što više smokriti druge polijevajući ih vodom iz vrčeva i kova i vodenim pištoljima. Ovaj običaj potječe još iz 966, kad je poljski vladar Mieszko I. kršten na uskršnji ponedjeljak i time je počelo obraćenje Poljske na kršćanstvo. U starijim je vremenima polijevanje vodom bilo rezervirano samo za djevojke i označavalo je čin udvaranja mladića, a u današnjim modernim vremenima i djevojke na uskršnji ponedjeljak pripremaju vrčeve vode za polijevanje svojih izabranika. Na grčkom otoku Chiosu se noć uoči Uskrsa obilježava vatrometom i insceniranjem bitke: tamo se s čak 60.000 vatrometnih raketa gađa crkveni zvonik susjedne parohije. Ova tradicija potječe iz doba otomanske okupacije otoka, u godinama kad je bilo zabranjeno slavljenje Uskrsa. Članovi dviju parohija na otoku su navodno došli na ideju da simuliraju međusobni sukob kako se Osmanlije ne bi približavali otoku dok oni zapravo slave Uskrs. Tako se na Chiosu Uskrs slavi vatrometom, nakon čega se bližnjima čestita blagdan ali i poželi „chronia pola“ (sretnu ili dobru godinu), što podsjeća na proslavljanje Nove godine.

Što se sve diljem svijeta jede za Uskrs?

Oko Uskrsa postoje mnoge zanimljive kulinarske tradicije diljem svijeta. U južnoj Francuskoj, u gradu Bessieresu, na Uskrs se zajednički priprema i jede divovski omlet od više od 5.000 jaja (za svakog stanovnika grada po jedno jaje). Ova tradicija navodno potječe iz vremena Napoleona, koji je navodno upravo u Bessieresu za uskršnji doručak pojeo tako dobar omlet da je idućeg dana naredio pripravljanje divovskog omleta za cijelu svoju vojsku. Dok se u mnogim zemljama za Uskrs pravi kolač u obliku pashalnog janjeta, u Italiji se priprema tzv. Colomba Pasquale, slatki kolač s ušećerenim voćem i bademima u obliku golubice mira. U Portugalu svake godine kumovi poklanjaju svom kumčetu – sve do njegove ili njezine ženidbe ili udaje – Folar, tradicionalno uskršnje pecivo. U Engleskoj se za Uskrs pripravlja tzv. Simnel Cake, bogati voćni kolač s posebnom dekoracijom koja se sastoji od 11 marcipanskih kuglica raspoređenih po rubu kolača i jedne velike marcipanske kugle u sredini – velika kugla u sredini simbolizira Isusa, a 11 manjih kuglica njegove učenike, jedino Juda nema svoju marcipansku kuglicu na kolaču. U Irskoj se za Uskrs svečano pokapa haringa, što simbolizira kraj korizmenog vremena u kojem se često jedu haringe i druge vrste ribe. U Senegalu kršćani za Uskrs pripravljaju tradicionalno jelo „Ngalakah“: kuskus s maslacem od kikirikija, umakom od baobabovog ploda, grožđicama, vanilijom i šećerom. Na zajedničko konzumiranje ovog deserta se tradicionalno poziva muslimanske susjede i prijatelje i stoga u ovoj zemlji Uskrs vrijedi i za blagdan međureligijske povezanosti i solidarnosti.

Papirni zmajevi na Veliki petak

I na veliki petak postoje razni zanimljivi običaji diljem svijeta: dok se u nekim selima na Filipinima pojedinci doslovno, s pravim čavlima daju razapeti na križ kako bi oponašali Isusa – što je praksa kojoj se bezuspješno protive tamošnji crkveni lideri i zdravstveni radnici – u Meksiku se na Veliki petak spaljuje Judina lutka od slame, a u Brazilu se Judine lutke tuku štapovima. Na karipskim otocima Haitiju i Bermudi, te u zapadnoafričkim državama Gambiji i Sijera Leoneu Veliki je petak radostan dan, na koji se okupljaju brojne obitelji i u nebo puštaju šarene zmajeve, koji simboliziraju skoro Isusovo uskrsnuće.

Uskršnji tepih od cvijeća u Gvatemali

Na Veliki četvrtak u Španjolskoj mnogi kršćani tradicionalno posjećuju sedam kapela ili sedam crkava i u svakoj od njih mole za oprost od grijeha, a u Švedskoj djeca prerušena kao Påskkärring („uskršnje žene“) idu od kuće do kuće, dijele crteže, razglednice i vrbine grančice, a zauzvrat dobivaju slatkiše i darove (neka vrsta inkulturacije Halloweena u proslavu Uskrsa). U Gvatemali se nekoliko tjedana prije Uskrsa izrađuje divovski, dva kilometra dugi šareni tepih od cvijeća s biblijskim slikama i simbolima Maja kojim se za Uskrs prekrivaju ulice nekadašnje prijestolnice Antigua Guatemale. Zanimljivo, u Gvatemali je običaj da se vjernici za Uskrs oblače u odjeću ljubičaste boje.

Uskršnja hodočašća

U nekim zemljama se za Uskrs održavaju tradicionalna hodočašća. U Indiji brojni vjernici u haljinama boje šafrana za Uskrs hodočaste na brdo sv. Tome u Malayattooru. U Walesu se prije izlaska sunca na Uskrs održavaju procesije ljudi koji se penju na brežuljke i pozdravljaju izlazeće sunce s trostrukim naklonom. U Irskoj se na uskrsnu nedjelju pale krijesovi kao simbol Kristovog uskrsnuća i pobjede nad tamom i smrti.

Ovaj mali pregled uskršnjih običaja diljem svijeta pokazuje kako se blagdan Uskrsa inkulturirao u različitim kulturama i zemljama svijeta. Možda se među ovim običajima nađe i poneki koji vam se toliko sviđa da ćete ga usvojiti i prakticirati prilikom vlastitog slavljenja Uskrsa. Iako su uskršnji običaji diljem svijeta jako raznoliki, svima njima je zajedničko slavljenje nade, životne radosti i pobjede života nad smrću.

---

dr. Marijan Oršolić, polis.ba

---