Uskrs – odlučujući prijelaz čovječanstva iz smrti u život

9. travnja: Uskrs
   

Danas katolici diljem svijeta slave Uskrs. Blagdan je to, kako je u uskrsnoj poruci ‘Urbi et Orbi’ rekao papa Franjo, odlučujućeg prijelaza čovječanstva iz smrti u život, iz grijeha u milost, iz straha u povjerenje, iz očaja u zajedništvo.

U ovogodišnjoj uskrsnoj poruci papa Franjo podsjetio je cijeli svijet na neke događaje koji su prijetnja čovječanstvu i molio za jedan bolji svijet, bolje odnose. Prije svega govorio je o ratu u Ukrajini i pozvao na pomoć ukrajinskom narodu, ali i snažno apelirao na međunarodnu zajednicu da odlučno radi sve u okončanju ovoga krvoprolića. Zatim je govorio o potresu koji je pogodio Tursku i Siriju i izrazio blizinu i sućut obiteljima svih nastradalih. Papa je govorio i o ponovnoj eskalaciji sukoba u Svetoj Zemlji među Izraelcima i Palestincima te pozvao na nastavak dijaloga kao jedinog oruđa u rješavanju svih pitanja na Bliskom Istoku.

Također, Papa je podsjetio svijet na tešku socijalnu i ekonomsku situaciju prije svega mladih u Tunisu, Haitiju, na učvršćivanje mirovnih procesa u Etiopiji, Južnom Sudanu, Kongu. Zamolio je također utjehu za žrtve međunarodnog terorizma, posebno u Burkini Faso, Maliju, Mozambiku i Nigeriji. Apelirao je na pomoć Myanmaru da hode stazama mira i prosvijetli srca odgovornih kako bi mučenici Rohingya pronašli pravdu.

Na kraju je papa Franjo molio Gospodina da nadahne vođe naroda, da nijedan muškarac ili žena ne bude diskriminiran i pogaženog dostojanstva; kako bi se uz puno poštovanje ljudskih prava i demokracije liječile te društvene rane. „Neka se uvijek i jedino teži općem dobru građana, jamči sigurnost i potrebni uvjeti za dijalog i miran zajednički život“, rekao je na kraju papa Franjo.

10. travnja: I šume imaju nacionalnost

Vjerojatno je fraza „zaštita nacionalnih interesa“ jedna od najčešće korištenih od političara u BiH. Da se iza te fraze ne krije ništa drugo do masovne pljačke svega što se može skupo prodati, svjedočimo već duži niz godina. Sprega političara i raznih koruptivnih privrednika javna je tajna u našoj zemlji. Rezultat je vidljiv na svakom koraku. Bijeg stanovništva, opustošena sela, gradovi, općine.

Jedna takva sprega događa se u beskrupuloznoj sječi i prodaji šuma na području općine Prozor – Rama u BiH. Međutim, zahvaljujući lokalnom stanovništvu, koje je, što je raritet u našem društvu, skupilo hrabrosti i svojim rukama zaustavilo ovu sječu, daje nadu da se ipak ova sprega može i mora razbijati. U pomoć lokalnom stanovništvu uključile su se i neke nevladine organizacije, koje vrlo jasno detektiraju politiku i političare kao uzrok ovoga problema.

Iz nevladine organizacije Aarhus pravna savjetnica Nina Kreševljaković ističe: „Zasigurno je politika uzrok cjelokupnog problema sa šumama u FBiH. Nažalost, kod nas i šume imaju ‘nacionalnost’, te sam sigurna kako postoji neki vid dogovora između vladajućih partija u Hercegovačko-neretvanskom kantonu da se zakon (o gospodarenju šumama, op.a.) nikada ne donese i time održi ovo stanje bezakonja što je duže moguće. Jer kada nemate zakon, onda ne postoje mehanizmi dovoljno efikasni koji bi vas zaustavili u kriminalnom djelovanju. Ovakav status odgovara svima onima koji se beskrupulozno koriste šumama. Intenzivno se zarađuje na sječi, a ne postoji zakonska obaveza da se šumi vrati ono što joj je oduzeto.“

11. travnja: U BiH se gradi moderna arena za koride

U Bosni i Hercegovini održavaju se desetine korida, a posljednjih godina jedna od najpopularnijih je ona koja se održava kod Donjeg Vakufa. Organizator te koride je Hajrudin Haseljić, vlasnik mesne industrije Bajra, koji je veliki zaljubljenik u borbe bikova pa se nedavno odlučio na nesvakidašnji potez.

Očito da želi napraviti koridu koja će se razlikovati od svih ostalih, tako da je počeo s izgradnjom prave moderne arene za borbu bikova, ali i tribina za gledatelje, kao i ostalih pratećih sadržaja, kako nas izvještavaju medijski pratitelji ovih manifestacija.

Inače, najpoznatija korida u BiH donedavno se održavala u mjestu Čevljanovići gdje se pod bijelim šatorima  i na livadama znalo okupiti i po 100 000 ljudi. Ostaje nam vidjeti hoće li moderna arena moći parirati čari šatora i livada.

12. travnja: Jednim klikom do baze činjenica o ratu u BiH

Portal detektor.ba je objavio interaktivnu mapu sudski utvrđenih činjenica kao projekat Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine koji se realizira uz podršku Fonda za demokraciju Ujedinjenih nacija. Cilj ovog projekta je stvoriti izvore informacija zasnovane na činjenicama koji se mogu koristiti u obrazovne i informativne svrhe, što će doprinijeti borbi protiv dezinformacija i poboljšanju medijske pismenosti.

U interaktivnoj mapi možete istražiti presude po lokacijama podijeljene u deset regija, kao i osobe i jedinice koje su dokumentirane u predmetima presude. Baza sadrži vijesti i analize, izvještaje i službene dokumente koji utvrđuju činjenice o ratu u BiH te edukativni centar informacija koje se mogu koristiti u obrazovne i informativne svrhe. Sve ovo kao i kronološki tok ratnih događanja na tlu Bosne i Hercegovine možete pronaći na ovom linku.

13. travnja: Knjiga „Otac“ Glorije Lujanović

Glorija Lujanović, novinarka i književnica rođena u Travniku nedavno je objavila svoju prvu knjigu, poemu „Otac“. Književnik Miljenko Jergović o knjizi piše:

U podnaslovu ove knjige bi, možda, trebalo stajati Srednjobosanska poema, ili, još preciznije, Završno pjevanje Srednjobosanske poeme. Prije mnogo godina u Zagrebu je, uz poneki podsmijeh, objavljen roman jednoga važnog i dobrog pjesnika naše generacije. Podsmijeh se tad ticao upravo podnaslova: Manjinski roman. Gloria je, ne htijući, napisala nastavak, koji govori o prelasku jednoga drugog naroda u manjinu, i u ništa. Otac je tu glavni, a po mnogo čemu i jedini lik. Posljedni preostali iz svijeta koji se seli u sjećanja i progovara iz prošlosti, bogate i veoma naseljene likovima. Otac poučava, savjetuje i zanovijeta. Pomiren da ga se ne sluša. Njegova pomirenost je dvostruka: s kćeri koja je spašena, jer je izmještena iz njegove izgubljene Bosne; s vlastitim životom u kojem se pretvorio u tuđina i gosta, premda nikamo nije odlazio. Ovo je knjiga o ratu i onome što je nastalo poslije rata. Ovo je knjiga o konstitutivnom narodu i jednoj njegovoj obitelji. Ljubavna knjiga između oca, domovine i tuđine. Knjiga o tome kako u čovjekovom životu najprisutnijim biva ono što je upravo iščezlo. Knjiga o poraženim očevima koji bi još nešto da kažu kćerima spašenim u tuđini.

14. travnja: Ukrajinci u Međugorju

Od početka rata u Ukrajini prošlo je više od godinu dana, a procjene su da je preko 3 milijuna Ukrajinca spas potražilo širom svijeta. Manji broj državljana Ukrajine danas boravi u našoj zemlji, a najviše ih je smješteno u Međugorju.

Iz Isusovačke službe za izbjeglice saznajemo za jednu ukrajinsku obitelj u Međugorju koja ima teško bolesno dijete koje boluje od cerebralne paralize i epilepsije. Budući da troše puno novca na skupe lijekove i posebnu prehranu, Svitlana, majka djeteta radi tradicionalne ukrase za glavu koji se koriste za vjenčanja i druge svečane prigode i prodajom osiguravaju lijekove i prehranu. Sve one koji bi željeli pomoći ovoj obitelji, a i više saznati o Ukrajincima u Međugorju, mogu se javiti djelatnicima Isusovačke službe za izbjeglice u BiH.

15. travnja: Dražen Kutleša novi nadbiskup zagrebački

Danas je apostolska nuncijatura u Hrvatskoj objavila da je papa Franjo prihvatio odreknuće od službe nadbiskupa zagrebačkog Josipa Bozanića, kojega će zamijeniti nedavno imenovani koadjutor zagrebačke nadbiskupije Dražen Kutleša. Prema pisanju teologa Branaka Jurića Kutleša „slovi kao stručnjak za rješavanje nagomilanih problema raznih vrsta, no i on kao i Bozanić ima velikih poteškoća u komunikaciji s javnošću. Ukoliko bi novi nadbiskup nastavio imati zatvoren stil komunikacije kao i prethodni, to bi moglo utjecati na percepciju javnosti o nadbiskupiji, cijeloj Crkvi i njenim aktivnostima“.

Posljednjih dana Katolička crkva u Hrvatskoj suočava se sa slučajevima otkrivanja pedofilije u svojim redovima, a ostaje nam vidjeti hoće li novi nadbiskup opravdati epitet „stručnjaka za nagomilavane probleme“ i uhvatiti se u koštac s ovim, ali i mnogim drugim problemima Katoličke crkve u Hrvatskoj. Kao zagrebački nadbiskup ima priliku otvoriti lokalnu Crkvu onako kako to na globalnoj razini čini papa Franjo ili ostati na tragu svoga predšasnika.

---

Ivan T., polis.ba

---