Polisov retrovizor: U BiH svaka treća žena žrtva nasilja

27. kolovoza: U BiH svaka treća žena žrtva nasilja

Potaknuti strašnim zločinom iz Gradačca mnogi su odlučili protestima širom BiH upozoriti na položaj žena u društvu i sve češći femicid. U Bosni i Hercegovini se, prema istraživanju OESC-a iz 2019. godine, procjenjuje da je 640 000 od oko 1,6 milijuna žena doživjelo nasilje, dakle više od svake treće žene. Isti izvor kaže da se samo pet posto žena usudi prijaviti svog nasilnog partnera.

Ovi poražavajući podaci govori o nužnosti promjene mentaliteta, a to znači bez kompromisna borba za nultu toleranciju na nasilje. Još jedan test za društvene strukture ali i religijske zajednice koje bi morale češće govoriti o ovim velikim problemima našeg društva.

28. kolovoza: Nije bitno čije je smeće

Galama i buka teških i uvredljivih riječi gotovo je svakodnevna pojava u našem društvu. Posebno kada se ona digne na one bez glasa, a danas su to uglavnom migranti. Vidjeli smo nedavno u propovijedi jednog svećenika koliko buke i galame stvaraju riječi koje proizvode bol i patnju.

Danas je, međutim, netko u medijima objavio fotografije koje pokazuju malu grupu migranta koji u parku u Sarajevu kupe smeće. Je li to njihovo smeće ili su to smeće zatekli manje je važno. Slika nedvosmisleno govori o ljudima kojima je stalo da pokupe smeće i da park ostane čist. Nadam se da do njih nikad neće doći teške i uvredljive riječi i da će i dalje kupiti smeće i time na biti uzoru u odnosu prema okolini. Nije bitno čije smeće.

29. kolovoza: Kada spomenik jednom kralju postave ljevičari

Sinoć je u Sarajevu postavljen spomenik prvom kralju srednjovjekovne Bosne Tvrtku I. Zanimljiva je i donekle razumljiva fascinacija srednjovjekovnim kraljevstvima i kraljevima nacionalističkih političara pa tako imamo od devedesetih na ovamo ‘poplavu’ spomenika čiji je cilj stvoriti kontinuitet između kraljevstava srednjega vijeka i današnjih nacionalnih država.

Međutim, kada gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić, nominalno ljevičarka, kao jedan od prioriteta svoga mandata istakne postavljanje spomenika kralju Tvrtku i to kod zgrade Predsjedništva BiH jer, prema njezinim riječima, „tamo i pripada“, očito misleći o današnjoj BiH kao kontinuitetu srednjevjekovnog bosanskog kraljevstva, onda bi to u najmanju ruku izazvalo čuđenje da se ipak ne pozna politička realnost u BiH i rastući ljevičarski etnonacionalizam.

30. kolovoza: Sve češća samoubojstva maloljetnika

Samoubojstvo maloljetnika koje se dogodilo u mjestu Jardol kod Viteza šokiralo je javnost. Tim više što se radi već o četvrtom slučaju samoubojstva maloljetnika. U ovoj godini dva, u 2021. i 2022. godini po jedno u istom selu. Ako samo pogledamo statistiku samoubojstava u BiH brojke su alarmantne. U prošloj godini više od 250 osoba odlučilo se na ovaj tragični čin. U 2021. godini čak njih više od 400.

O uzrocima je teško govoriti, ali činjenica sve prisutnijega odustajanja od života među mladim ljudima je zabrinjavajuća i o tome bi se trebalo puno više govoriti. Talijanski filozof Umberto Galimberti smatra da je jedan od razloga tolikih samoubojstava nihilističko vrijeme u kojem živimo. Ako ništa nema smisla, onda je i život besmislen. Nadamo se da će u konkretnom slučaju u Vitezu biti provedene ozbiljne istrage i da će se doći do motiva ovih tragičnih čina te da se spriječe buduće tragedije.

31. kolovoza: Desetak ljudi na komemoraciji Marku Vešoviću

P.E.N. Centar i Društvo pisaca u BiH upriličili su u Narodnom pozorištu u Sarajevu komemoraciju književniku Marku Vešoviću, koji je prije nekoliko dana preminuo u Sarajevu. Otužno je bilo vidjeti da se na komemoraciji jednom od najvećih naših pjesnika pojavilo desetak građana Sarajeva. Posebno još ako znamo da je za vrijeme opsade Sarajeva bio kroničar teškog života građana. Iz tog perioda izdvaja se i knjiga „Poljska konjica“ koja govori o granatiranju glavnog grada BiH i ratnim strahotama koje su građani proživljavali.

Nitko od gradskih i kantonalnih vlasti Sarajeva nije bio na komemoraciji. Bitnije su naravno političarima „državotvorne“ bajke od ljudi poput Marka Vešovića koji su svojim životom i djelom trajno zadužili naše društvo.

1. rujna: Nova knjiga fra Tomislava Brkovića

Knjiga „Franjevci iz Rame – Leksikon članova Bosne Srebrene 1557.-2020.“ fra Tomislava Brkovića nova je knjiga ovog ramskog i bosanskog franjevca. U knjizi autor predstavlja preminule franjevce iz Rame Provincije Bosne Srebrene od 1557. do 2020. godine. Knjiga je predstavljena večeras u Domu kulture u Prozoru, a predstavljači su bili fra Ivan Šarčević, književnik Ivan Lovrenović i autor fra Brković. Ovako je, između ostalog o fra Tomislavu rekao Ivan Lovrenović: „Fra Tomislav nije samo ono što mi svi kolokvijalno znamo i govorimo: vrijedan čovjek, marljiv te da posjeduje ogromnu dokumentaciju koju je sam stekao i stječe još uvijek. To je sve važno, ali još je važnije uočiti kako svu tu ogromnu građu i ljubav koju Tomo ulaže on realizira u tekst. Brković to realizira ne kao suhi kronograf, ni kao suhi leksikograf, ni kao suhi dokumentarist, nego zahvaljujući samo njemu svojstvenom daru, damaru: on to realizira kao pisac. U to se možete uvjeriti u njegovoj svakoj rečenici, naročito se možete uvjeriti kako on to radi  u ovoj knjizi. Kako on izvede priču o pojedinom od svojih likova u svojoj knjizi.“

Ova knjiga jedna je u nizu izdanja fra Tomislava Brkovića. Priredio je i bio urednik knjiga i zbornika, autor je monografije „Orašac u Rami“, skupio je anegdote iz života bosanskih fratara i objavio ih u tri edicije „Fratri u zgodama i nezgodama“, napravio je s majstorom stripa Markom Dješkom izdanje „Fratri bosanski u stripu. Na svoj račun – na svoj način“.

2. rujna: Papa Franjo u posjeti Mongoliji

Papa Franjo za svoje 43. apostolsko putovanje odabrao je Mongoliju, zemlju koja je pet puta veća od Italije s oko tri milijuna i tristo tisuća stanovnika, zemlju koja graniči s Rusijom i Kinom, zemlju koja broji samo oko 1500 katolika. Po dolasku Papa se susreo i obratio predstavnicima vlasti i diplomatskom zboru. Održao je govor u kojemu je rekao da je počašćen i sretan što je doputovao u tu „fascinantnu i prostranu zemlju“.

U svome govoru Papa se dotaknuo religija od kojih traži da zajedno rade na suprotstavljanju opasnostima konzumerističkog duha koji danas, osim što stvara brojne nepravde, vodi u individualizam koji zaboravlja druge, kao i primljene dobre tradicije. “Kada se religije pozivaju na svoje izvorno duhovno nasljeđe i nisu iskvarene sektaškim zastranjenjima, svakako su pouzdana potpora u izgradnji zdravih i naprednih društava u kojima se vjernici zauzimaju kako bi građanski suživot i političko planiranje bili sve više u službi općega dobra. Osim toga, zapreka su opasnom crvu korupcije.“

Često Papa u svojim nastupima govori o korupciji koja je ozbiljna prijetnja razvoju svake ljudske skupine i koja osiromašuje čitave zemlje. Vrijedi ove riječi isticati u kontekstu našeg društva i Crkve.

---

Ivan T., polis.ba

---