Polisov retrovizor: Negator genocida kum na „vjenčanju godine“

21. kolovoza – Korićanske stijene

Dvjesto ruža bačeno je s litice na lokalitetu Korićanskih stijena na Vlašiću, gdje su 21. kolovoza 1992. godine strijeljane 224 osobe, uglavnom Bošnjaci i Hrvati. Muškarce, prethodno zatvorene u prijedorskim logorima, pod izgovorom razmjene, na Korićanskim stijenama postrojili su pripadnici interventnog voda tadašnje policije Republike Srpske iz Prijedora.

Naredivši im da kleknu, pucali su im u leđa nakon čega su njihova tijela padala u ponor dubok više od 300 metara. Na tom stratištu, kako javljaju mediji, danas su obitelji ubijenih, preživjeli i članovi Saveza logoraša u Bosni i Hercegovini odali počast stradalima.

BiH je nažalost puna mjesta tragičnih stradanja nevinih ljudi. Godišnja sjećanja trebala bi biti prije svega prilika da se ponajprije sjetimo nevinih žrtava, ali da se, također, podsjetimo na strahote rata, na mržnju i prezir prema drugima, na zlo u nama samima. Jedan od znakova suočenja s tim zlom bio bi odlazak na ona mjesta gdje su pripadnici „moga“ naroda ubijali druge ljude samo zato što su nacionalno i religijski drugačiji.

22. kolovoza – Vođe po mjeri osiromašenog i opljačkanog naroda

Da je potreba generiranja političkog sukoba glavna agenda onih koji se predstavljaju kao lideri narodā u BiH, nije neka nepoznanica. Tragedija je u tome što je većini sve jasno, a istovremeno se osjeća nemoćnom da bilo što promijeni. Tzv. lideri narodā koji žive u BiH ponašaju se poput vezirā koji nikome u državi nisu dužni polagati račun, a ponajmanje narodu, kojeg na različite načine ismijavaju i prave budalom.

Jedan od takvih događaja bila je grandiozna proslava  65. rođendana doktora i akademika Dragana Čovića, predsjednika HDZ-a BiH. Na slavlje su došle ugledne zvanice iz političkog života BiH i Hrvatske, a kao glavna zvijezda helikopterom je iz Banje Luke doletio Milorad Dodik. Od „viđenijih“ zvanica, na rođendanu su bili i Fahrudin Radončić te ministar vanjskih poslova RH Gordan Grlić Radman. Razdragani slavljenik rezao je ogromnu tortu koja je bila ukrašena obiteljskim grbom njegove obitelji, izgrađenim posebno za ovu priliku.

Grob obitelji Čović evocira srednjovjekovne velikaške obitelji koje su svoju slavu i bogatstvo najčešće stjecali izrabljivanjem podanika, a svoju su moć i ugled potvrđivale raskošnim zabavama.

23. kolovoza – Dan u kojem se obilježava ukidanje trgovine robljem

Iako se danas u Europi obilježava Dan sjećanja na žrtve totalitarnih režima, na ovaj dan međunarodna zajednica sjeća se, također, dana ukidanja trgovine robljem. Prošlo je 230 godina od pobune na otoku Santo Domingo, današnjem Haitiju i Dominikanskoj Republici. U to su vrijeme različiti oblici ropstva milijune ljudi stavljali u okove iskorištavanja. Stoga je cilj današnjega dana, koji je ustanovila Organizacija ujedinjenih naroda, utisnuti u pamćenje svih naroda sjećanje na tragediju trgovine robljem, ali i spomenuti se onoga što se dogodilo u noći između 22. i 23. kolovoza 1791. godine. U tom je povijesnom trenutku na otoku Santo Domingo započela pobuna koju je vodio general Toussaint Louverture, bivši rob, a koja je bila prekretnica u borbi za ukidanje transatlantske trgovine robljem.

24. kolovoza – Vatrogasci u BiH prepušteni sami sebi

Ovih dana na području Hercegovine aktivni su veliki požari. Posebno je teško u općini Jablanica gdje se vatrogasci danonoćno bore s vatrom koja prijete naseljenim mjestima. Koliko je situacija ozbiljna potvrđuju sami vatrogasci. “Moja smjena je bila taj dan kad je počelo da gori. Izašli smo ja i još dvojica kolega. Razvukli smo liniju odmah nekih 150 metara i uspjeli smo nekako vatru da opkolimo. Međutim, puhnuo je jak vjetar i otišlo je tako nekontrolisanom brzinom. Tu su bili dalekovodi, bila je struja, bilo je stvarno strašno”, govori Arnel Čilić.

Ono što je u svemu ovome za rubriku „Vjerovali ili ne“ jest da su ovi vatrogasci doslovno prepušteni sami sebi u borbi sa strašnim požarima. Naime, zbog „Inzkovog zakona“ kojim se, između ostalog, zabranjuje negiranje genocida u Srebrenici, vlast Republike Srpske odlučila je bojkotirati državne institucije i zato nije bilo moguće angažirati helikoptere Oružanih snaga BiH u gašenju požara.

Dok se Dodik helikopterom vozao iznad Hercegovini na putu do Čovićeve hacijende u Mostaru, mogao je vidjeti strašne prizore spaljene zemlje. No, ni to ga nije ponukalo da stavi svoj potpis kako bi šteta bila što manja i kako bi izmorenim vatrogascima barem malo olakšao teški posao.

25. kolovoza – Godišnjica najveće rudarske nesreće u BiH

Prije 31 godinu u jami Mramor kod Tuzle dogodila se najveća rudarska nesreća na ovim prostorima u kojoj je poginulo 180 rudara,  a samo je jedan preživio. Rudari Kreke, njihove obitelji i sindikati obilježili su tužnu godišnjicu dan ranije jer, kažu, nisu željeli to učiniti s upravom rudnika Kreke i predstavnicima Elektroprivrede BiH. Kako su kazali, rudnik prolazi kroz svoje najteže razdoblje, ali za to nisu krivi rudari.

Te noći svi koji su sišli u jamu poginuli su osim jednog koji je teško ozlijeđen. Iza njih ostalo je 365 djece. Za rudarsku nesreću u Mramoru nitko nije odgovarao. Vještaci su došli su do zaključka da je osnovni uzrok nesreće eksplozija oblaka ugljene prašine do koje je došlo nepravilnim miniranjem čelične podgrade. I tu se sve završilo.

Do velike rudarske nesreće 1990. godine u Mramoru su radile dvije jame, Jug i Sjever i u njima se iskopavao lignit. Nakon nesreće, Jama Jug je zatvorena zauvijek.

26. kolovoza – „Posljednja djevojka“ knjiga je koja je Papu Franju potakla da pohodi Irak

Papa Franjo, kako javlja vatikanski radio, danas se susreo s Nadiom Murad, dobitnicm Nobelove nagrade za mir 2018. godine. „Zahvaljujem Papi zato što me ponovno primio u Vatikanu“, napisala je na Twitteru mlada dobitnica Nobelove nagrade, dan nakon susreta s papom Franjom. „Razgovarali smo o važnosti potpore jezidima i drugim manjinama u Iraku“, dodala je te istaknula, u svjetlu tragičnih zbivanja u Afganistanu, „razgovarali smo o potrebnoj zaštiti ženā i onih koji su pretrpjeli seksualno nasilje“.

Podsjetimo da su pripadnici tzv. Islamske države, u kolovozu 2014. godine oteli i zatočili Nadiu Murad. U napadu na njezino, jezidsko selo, izgubila je šestero braće i majku. Tri mjeseca je robovala i bivala zlostavljana, ali uspjela je pobjeći u Njemačku. U studenom 2016. godine postala je veleposlanica Ujedinjenih naroda za dostojanstvo preživjelih u trgovini ljudima, a 2018. godine dobila Nobelovu nagradu za mir, nakon čega je osnovala organizaciju za pomoć ženama, žrtvama nasilja.

Danas ju je, zajedno sa suprugom, primio papa Franjo. Bio je to njihov treći susret, nakon prvoga 2017., na općoj audijenciji, te drugoga, privatnoga, 2018. godine, kada mu je darovala svoju autobiografsku knjigu naslovljenu „Posljednja djevojka“, u kojoj govori o strašnom iskustvu proživljenom u zatočeništvu ISIS-a. Ta je priča, obilježena patnjom i boli, potaknula papu Franju da posjeti Irak u ožujku ove godine. Sâm je to kazao razgovarajući s novinarima u zrakoplovu na povratku u Rim.

27. kolovoza – Negator genocida kum na vjenčanju

BiH bruji danas o vjenčanju godine. Udala se kćerka prvog u Bošnjaka Bakira Izetbegovića za Ćamila Humačkića. Šerijatsko vjenčanje održano je u Gazi Husrev-begovoj džamiji pred reisu-l-ulemom Islamske zajednice u BiH Huseinom ef. Kavazovićem. Kum na vjenčanju bio je, ni manje ni više, nego turski predsjednik Recep Tayyip Erdgan.

Ovo me vjenčanje apsolutno ne bi zanimalo da nije kuma, turskog predsjednika. Kako se vjenčanje događa u vrijeme možda i najteže političke krize u BiH nakon rata, a koja je uzrokovana gore još jednom spomenutim „Inzkovim zakonom“, upada u oči zanimljiva činjenica. Negator genocida kum je na vjenčanju Bakirove kćerke. Genocida, naravno, nad Armencima. Ali, zar je bitno? Riječ je o negatoru, kumu obitelji prvog u Bošnjaka.

Bakir se, kao i veliki dio bošnjačke javnosti, spravom zgražaju nad Dodikom negiranjem genocida, a istovremeno se pravi kumstvo i veliča turskog predsjednika koji je, također, negator genocida nad Armencima u kojem je turska vojska istrijebila više od milijun ljudi. Budući da je zadnjih dana glavna tema u BiH vezana za negiranje genocida, očekivalo se da će to pitanje biti postavljeno turskom predsjedniku. Očito da ga se namjerno zaobišlo.

---

Polis.ba, Ivan T.

---