Polisov retrovizor: Na što se “ložimo” ove zime?

15. rujna – Misli li patrijarh Porfirije kada govori o promjenama granica samo na BiH ili i na Srbiju à propos Kosova?

Postavljanje kamena temeljca i otvaranje radova na dionici autoputa koja povezuje Sremsku Raču u Srbiji i Bijeljinu u BiH srpski dužnosnici i predstavnici Srpske pravoslavne crkve iskoristili su za ponovno promoviranje teza o srpskom jedinstvu i koketirali s promjenama granica.

Na skupu su bili srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić, srpski član predsjedništva BiH Milorad Dodik i poglavar Srpske pravoslavne Crkve patrijarh Porfirije. Dodik je Vučića pozdravio riječima „dobrodošli na svoje i među svoje“ i nastavio kako će Srbi jednoga dana biti jedinstveni. „Danas Srbi imaju dvije države – Republiku Srpsku i Srbiju i nastavit ćemo se boriti za naše jedinstvo“, rekao je Dodik. Vučić je pozvao Srbe da čuvaju „mir i slobodu samo pod jednom zastavom“.

Porfirije je istaknuo, kako prenose mnogi mediji, da su granice promjenljiva kategorija. „Svi znamo da su se kroz povijest granice država i mjesta obitavanja našeg naroda mijenjale, a nismo sigurni da u povijest u kojoj je sve relativno, neće se mijenjati i ubuduće“, rekao je patrijarh. Govoriti u BiH o promjenama granica u najmanju je ruku opasno, jer podsjeća na posljednji rat i stradanje ljudi upravo zbog promjena granica i komadanja teritorija. Iako već naviknuti na sve skandaloznije izjave patrijarha Porfirija, zanimljivo bi bilo čuti misli li patrijarh kada govori o promjeni granica samo na BiH ili i na Srbiju à propos Kosova?

16. rujna – Kršćani i muslimani žele zajedno živjeti

Nakon skandaloznih izjava člana predsjedništva BiH Milorada Dodika da kršćani i muslimani ne mogu živjeti zajedno, a o čemu smo u zadnjem retrovizoru pisali, dobro je čuti ‘obične’ ljude, građane u BiH što o tome misle. Nedžad Mujačić iz Banje Luke na pitanje novinara Radio Slobodna Evropa „mogu li kršćani i muslimani zajedno živjeti“, odgovorio je: „Pa naravno! Svagdje u svijetu žive zajedno.“ Gospina Đurić, također iz Banje Luke kaže: „Svi su ljudi isti. Svima treba život, razum, ne gledajući ko je šta.“ Dejan Lazić iz Srbije kaže: „Ma mogu bre! Ko’ i do sada!“

Zehra Tepić iz Banje Luke odgovara: „Živimo normalno, ne vidim nikakvu razliku. Imam prijatelje koji su kršćani, pravoslavci, katolici, Jevreji. Ja sam muslimanka. Ne vidim razliku uopšte, nemam nikakav problem.“ Vahida Isaković iz Sarajeva kaže: „Mi smo isti ljudi. Godinama živimo zajedno i živjet ćemo još hiljade godina. Šta je njima, jesu pobudalili oni? Budale!“

Razina (ne)kulture komuniciranja političara u BiH dovela je do toga da se sve češće čuju glasovi kako živimo u nikad napetijem i toksičnijem trenutku od rata naovamo. Nažalost, za takvim narativom političara vežu se nemisleće mase ljudi koje dodatno podgrijavaju mržnju i čak otvoreno pozivaju na sukobe. Zato je važno, iako nekada djeluje naivno, čuti drugačije glasove. Ne samo čuti nego i govoriti.

17. rujna – Na što se „ložimo“ ove zime?

Dok se predizborna kampanja zahuktava i dok nas političari sve bolje „lože“ ispraznim pričama, rijetko tko progovori o divljanju cijena energenata za grijanje, a građani još ne znaju kako će platiti ogrjev. Budući da se mnogi griju na pelet, koji se prošle godine mogao nabaviti po vrlo pristupačnim cijenama, ove godine imamo potpuno drugu situaciju.

Iako je Savjet ministra BiH donio odluku o produžetku zabrane izvoza peleta i još nekih drvnih prerađevina iz Bosne i Hercegovine do 31. listopada ove godine, cijene su nastavile rasti. Ranije su trgovci upozoravali da bi u slučaju da zabrana ne bude uvedena cijena peleta mogla iznositi i preko 1000 KM za tonu. Ipak, cijene su i pored produživanja zabrane izvoza dostigle već sada cijenu od preko 900 KM za tonu. Očigledno je da kratkoročne zabrane izvoza ne pružaju rezultat i da bi vlasti trebale razmisliti o alternativnim načinima kontrole cijena ovog proizvoda kojeg Bosna i Hercegovina proizvodi u dovoljnoj količini da osigura svoje stanovništvo.

Međutim, vlasti, ali i građani, gledajući predizborne govore lidera u vlasti, radije se „lože“ na prazne priče, nego kako riješiti bitne egzistencijalne probleme.

18. rujna – Ne ravnodušju pred korupcijom

Ne treba koristiti dobra samo za sebe, već za stvaranje društvenog prijateljstva i brigu za najslabije: to je Isusov nauk u evanđeoskom odlomku koji Papa Franjo komentira na današnjem Angelusu. Isus u evanđelju pripovijeda priču o korupciji. Između ostalog naglasio je Papa kako danas u svijetu ima mnogo korupcije, nepoštenja, „nepravednih politika, sebičnosti koje dominiraju izborima pojedinaca i institucija“. No, mi se kršćani ne smijemo obeshrabriti ili, još gore, „ostati ravnodušni“.

Naprotiv, pozvani smo biti kreativni u činjenju dobra, s razboritošću i oštroumnošću Evanđelja, služeći se dobrima ovoga svijeta – ne samo materijalnim, nego svim darovima koje smo primili od Gospodina – ne da bismo se obogatili, nego da bismo potaknuli bratsku ljubav i društveno prijateljstvo, zaključio je Sveti Otac.

Često u svojim javnim nastupima Papa Franjo govori o korupciji. Tako smo ranije mogli čuti kako „korupcija smrdi, a korumpirana je osoba zapravo osoba koja odašilje neugodan miris truloga srca, koje je u temelju iskorištavanja, propadanja, društvene nepravde i nedostatka uslugâ potrebnih ljudima; onoga koje je u korijenu ropstva, nebrige za gradove, za opće dobro, za prirodu“. Otvoreno je govorio i o korupciji u samoj Crkvi: “Crkva je bila i ostaje snažna, no korupcija je duboko ukorijenjen problem star više stoljeća.”

Vidimo da se Papa ne libi često govoriti o korupciji. Bilo bi dobro kada bi ovakve riječi mogli čuti i od naših biskupa i poglavara.

19. rujna – Film „Balada“ bosanskohercegovački kandidat za Oskara

Bosanskohercegovački kandidat za nagradu Oscar Američke akademije je film „Balada“ redateljice Aide Begić. Film „Balada“ je svjetsku premijeru imao na ovogodišnjem Sarajevo Film Festivalu, a nastao je u produkciji producentske kuće Film House iz Sarajeva.

„Balada“ je priča o Merjem-Meri (30), neambicioznoj domaćici i majci djevojčice Mile (8), koja se poslije deset godina bračnog života vraća u roditeljsku kuću. Ubrzo nakon povratka, Meri shvaća da je zarobljena u začaranom krugu provincijskih zakona i pravila, kao i u kompleksnim relacijama između ambiciozne majke i razmaženog mlađeg brata. Njena nada da će dobiti skrbništvo nad kćerkom je svakim danom sve manja jer nema priliku da nađe stalni posao. Jedino što je čini sretnom, a zbog čega je svi osuđuju, odlazak je na audiciju za film koji se snima u susjedstvu.

Redateljica Aida Begić govoreći o filmu između ostalog je rekla: „’Balada’ je priča o ljubavi, slobodi i umjetnosti. Zasnovana je na motivima Hasanaginice, ali je smještena u savremeni kontekst i koristi samo neke motive te usmene balade. Za razliku od mojih prethodnih filmova, ‘Balada‘ nema nikakve veze s ratom i posljedicama rata. To je film koji je za mene bio važan umjetnički, rediteljski iskorak, jedna vrsta oslobađanja. Mislim da sam s ovim filmom otvorila novo poglavlje u svojoj filmskoj poetici.“

20. rujna – Nada za bolje sutra

Nekoliko kilometara od Velike Kladuše, na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine nalazi se porušeni objekt u kome boravi nekoliko migranata. S njima su prije nekoliko dana boravili njemački umjetnici. Sprejevima su na zidovima oslikali misli i ideje migranata koji se tu nalaze. Nakon tri dana boravka s njima, na zidovima napuštene zgrade su ostala imena njima dragih osoba i njihove želje.

Mehbub iz Pakistana u BiH boravi već dva mjeseca. Za Radio Slobodna Evropa kaže kako ne želi biti u migrantskom centru „Lipa“, nedaleko od Bihaća, jer mu je cilj što prije doći do neke od zemalja Evropske Unije. Tokom proteklih 60 dana granicu s Hrvatskom je pokušao preći šest puta.

Kroz napušteni objekt je, prema podacima nevladine organizacije „Most za bolje sutra“, koja pomaže migrantima, u protekle tri godine prošlo nekoliko tisuća migranata. Umjetnici su na muralima zapisali o čemu su migranti razmišljali tokom izbjegličkog puta. Među njima je i poruka „Nada za bolji život“. Jedna od poruka je i ona u kojoj je napisano „Ljubav za sve“, ispod koje su se potpisali migranti koji tu borave.

Barbara Bekares, glasnogovornica humanitarne organizacije “No Name Kitchen” (Bezimena kuhinja) za RSE kaže da su umjetnici željeli da oslikavanjem murala daju podršku migrantima. „To su tužna, mračna mjesta i onda su naše kolege to odlučile malo uljepšati“, navodi Bekares.

U sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, prema podacima policije Unsko-sanskog kantona iz kolovoza ove godine, boravi oko 800 migranata. Od toga broja, 380 njih je van migrantskih centara, u „Lipi“ i „Borićima“. U Bosni i Hercegovini trenutno se nalazi oko 2000 migranata, prema podacima Ministarstva sigurnosti BiH. Najviše ih je iz Afganistana, Bangladeša, Pakistana, Irana i Maroka.

21. rujna – Blefira li Putin?

Ruski predsjednik Vladimir Putin danas je proglasio djelomičnu vojnu mobilizaciju. Putin je u svome obraćanju naciji rekao da Zapad „želi uništiti našu zemlju“ i da se „ovdje radi o obrani Rusije i teritorija Donbasa“. Kazao je kako Rusija podržava to stanovništvo i da nema pravo odustati od njega, te kako podržava najavljene referendume o ujedinjenju s Ruskom Federacijom.

Pri tom je upozorio „ako teritorijalni integritet naše države bude ugrožen, iskoristit ćemo sva dostupna sredstva za obranu našeg naroda – ovo nije blef“. Vladi Rusije je naredio da osigura sva neophodna sredstva za povećanje proizvodnje naoružanja, te kazao kako će Rusija „iskoristiti sve resurse na raspolaganju“ za ovaj cilj.

Putin se obratio javnosti dan nakon što su proruski separatisti najavili referendume o pridruživanju četiri okupirane ukrajinske regije Rusiji – Luganska, Donjecka, Hersona i dijela Zaporižja. Separatisti su pozvali na što brže održavanje referenduma u svjetlu protuofanzive Kijeva koji je oslobodio velik teritorij na jugu i sjeveroistoku zemlje. Sjedinjene Američke Države i Europska Unija više su puta osudile ideju o održavanju referenduma, prozvavši ih „prevarom“ i „nelegitimnima“. Rusija je na sličan način 2014. godine anektirala ukrajinski poluotok Krim.

Mir se u ovim okolnostima nažalost čini jako daleko.

---

polis.ba, Ivan T.

---