Bogojavljenje – Tri kralja | Izložiti se radi ljubavi

Jedna od priča koju mogu čuti hodočasnici u Svetu zemlju vezuje se za današnji blagdan i Matejev opis poklona mudraca. Ispred bazilike Kristova rođenja u Betlehemu može se vidjeti kako su glavna vrata zazidana, a ulaz u tu veliku baziliku omogućen je kroz jedan mali prolaz, za koji je potrebno i malo se prignuti kako bi se prošlo. Vrata su vjerojatno zazidana u tursko doba kako bi se spriječilo Turke da s konjima ulaze u baziliku. Ali priča koja je vezana za tri kralja spominje se legende prema kojoj su 614. godine Perzijanci pod Khosrauom II. napali Palestinu i osvojili Jeruzalem i područje oko njega. Prema legendi tada su sve crkve uništene osim bazilike Kristova rođenja. I to iz razloga što je njihov zapovjednik Shahrbaraz, kada je ušao u crkvu na konju, bio dirnut prikazom iznad ulaza u crkvu. Iznad vrata se vide tri mudraca koja se klanjaju djetetu Isusu, a jedan od njih nosi odjeću perzijskih zoroastrijskih svećenika. Vidjevši da se jedan od njegovih sunarodnjaka došao pokloniti ovdje, naredio je da se ta crkva poštedi.

Ova legenda progovara nam o današnjem blagdanu. I to ne samo jer je u njenom centru prikaz trojice mudraca, nego i zato što nam govori o odnosu prema strancima. Na prikazu iznad vrata su stranci koji su se došli pokloniti djetetu Isusu, donijeli su mu svoje darove, koje sveta obitelj zahvalno prima. Stranac nije prikazan kao opasnost, nego dragi gost. Ispod prikaza je stranac, perzijski zapovjednik na konju, koji je upravo osvojio i razorio Jeruzalem. To nam pokazuje i drugu stranu medalje, u kojoj stranac nekada i jest opasnost i razarač. A u trećem koraku vidimo stranca koji u ratnom vihoru, u poziciji moći, pokazuje milosrđe. Stranac koji je pred oslikanom pričom o ranijem odnosu zaraćenih naroda, dirnut, pokrenut prema sućuti i milosrđu, pokrenut prema dobru.

Blagdan Tri kralja nas poziva na sućutan odnos prema strancima. Evanđelist Matej naglašava nam da je događaj Isusova rođenja objava univerzalne Božje ljubavi prema svima. Prema svakom narodu i čovjeku. Uobičajeno prikazujemo tri kralja na način da je jedan prikazan kao Afrikanac, jedan kao Azijat, a jedan kao bijelac. Na taj način pokušava se dočarati univerzalnost Božje ljubavi koja se objavljuje svakom čovjeku. I ne samo da se objavljuje svakome na geografskoj skali, nego se objavljuje svakome i na moralnoj skali. Bog se rodio kao jedan od nas, ne samo za one izvrsne i dobre, nego i za sve nas grešne i slabe. Rekao bi Isus, poglavito za njih.

Zato nas slavlje Bogojavljenja potiče na preispitivanje našeg odnosa prema drugima, prema grešnicima i prema strancima. U današnjem vremenu u prvom redu to su migranti i svi oni zahvaćeni ratnim sukobima, ali i svi oni naši bližnji s kojima smo raskinuli svoje veze i postali stranci. Koliko smo spremni izložiti se darivajući im svoju ljubav, svoje vrijeme, svoje oproštenje, strpljenje? Koliko smo spremni riskirati? Iako se kaže opreza nikad dosta, učimo se od našeg Učitelja, koji se svima nama približio, pružio svoju ruku u najranjivijem mogućem obliku, u liku djeteta u špilji u jaslama.

Hrvoje Katušić. polis.ba